“La nesesariu Parlamentu Sosa
Kareta- Fo Prioridade Programa Esensial ba Povu Nia moris”
Relasiona
ho politika Parlamentu Nasionál ne'ebe aprova osan sosakareta65 ba deputadu sira ho montante osan millaun 4.2. HAK nu’udar
organizasaun direitus umanus konsidera la nesesariu sosa kareta ba deputadu
sira. Iha tempu ne'ebé povu Timor-Leste enfrenta hela kiak multidimensional
(41, 8%), malnutrisaun (47, 1%), dezempregu 5, 1 %, no dependénsia boot ba
Fundu petrolíferu. Desizaun sosa kareta la kontribui ba instabildiade nasional
liu-liu sustentabilidade Estadu nian tanba gastu desnesesariu.
Dadus
monitorizasaun HAK periodu 2024 iha Munisípiu Baucau, Viqueque, Aileu, Ainaro,
Dili no Ermera, iha Suku 50. Asuntu bee moos-husi uma kain 66,363, uma kain 70
% asesu ona kanalizasaun, uma kain 15 % kontinua asesu bee matan ho mota no uma
kain 15 % kontinua asesu bee posu. Setor Agrikultura husiSuku 50, total irigasaun 54, Irigasaun ho
kondisaun di’ak 11 no irigasaun kondisaun la di’ak 43 . Total trator 28,
kondisaun traktor di’ak 18 no kondisaun la di’ak 10. Setór Saúde- iha Suku 50-
Postu Saude 41, Postu Saude ne’ebe asesubee moos 37 no seidauk asesu bee moos ho di’ak 13. Iha Postu Saude 31
iha aimoruk sufisiente no iha Postu Saude 10 mak menus aimoruk.
Parlamentu
Nasional nu'udar orgaun soberanu daruak iha ne'ebe deputadu sira hola knaar
nu'udar reprezentante povu tenki diskuti ho Governu tau prioridade orsamentál
tenke orienta no responde ba problema baziku ne’ebe kontinua saiproblematiku (Saude, Edukasaun,
Infraestrutura, Agriktulra no uma dignu) hodi responde ba nesesidade povu
Timor-Leste nian.
Situasaun
hirak iha leten ilustra hela povu Timor-Leste moris iha injustisa nia laran,
ne’ebé kontribui maka’as hosi polítika públika ne’ebé diskriminativu, polítika
públika ne’ebela inkluzivu, Husik no
hamosu fitar violasaun direitus umanus no liberdade fundamental ba sidadaun
sira.
Rekomendasaun :
1.
Husu ba Parlamentu Nasionál emediatamente tenki kansela sosa kareta ba deputadu
sira
2. Husu ba Parlamentu Nasional-
Osan kareta nian aloka fali ba prioridade povu nian hanesan (Saude, Edukasaun,
Infraestrutura bazika ho Agrikultura)
3. Deputadu sira tenke hatudu
ezemplu responsabilidade ba jestaun finanseiru no hatudu solidariedade ba povu.
4. Husu Parlamentu Nasional
produs Polítika Públiku tenke orienta ho objetivu prinsipál ba garante
bem-estar povu nian, tuir Konstituisaun Artigu 6 ne’ebé deskreve kona-ba
objetivu jerál ita nian rain.
5. Parlamentu tenke garante
transparénsia iha orsamentu hotu no fó asesu ba sosiedade sivil Deputadu Atu Servisu ba Povu, La’ós Sosa
Kareta!” “Prioridade ba Povu – Edukasaun, Saúde, servisu, La’ós Kareta!
HAK
nu’udar organizasaun direitus umanus tuan iha Timor-Leste ne’ebé harii ihatinan (20 Agostu 1996-20 Agostu 2025) no
agora kompleta halo tinan ba dala-29. Asosiasaun HAK nia serbisu maka hakbiit
no habo’ot asuntu direitu umanu iha teritóriu nasionál, ne’ebe kobre rejiaun
tolu maka Rejiaun I konstitui munisípiu Manatuto, Baucau, Viqueque, no Lautem,
Rejiaun II konstitui munisípiu Aileu, Ainaro, Manufahi no Covalima no Rejiaun
III konstitui munisípiu Dili, Ermera, Liquiça, Bobonaro no Rejiaun
Administrativa Espesiál Oecusse-Ambeno.
Ho
programa prinsipal sira Justisa Pasadu. HAK hala’o akompañamentu ba vítima
violasaun seksuál ba Funu Mundial Daruak iha Timor-Leste durante okupasaun
Militar Japaun no vítima violasaun Direitu Umanu durante okupasaun Militár
Indonéziu. Agrikultura. HAK serbisu hodi asegura polítika ba hasa’e produsaun
agríkola no polítika ba distribuisaun subsídiu agríkola no programa
estabelesimentu extensionista iha suku sira, infraestrutura báziku iha setór
agríkola hanesan konstrusaun no manutensaun ba irigasaun. Inklui mós halo
formasaun baLider Komunitariu, Ofisial
Polisia Suku-OPS, ONG iha nivel Munisipiu, Juventude hodi hasa’e sira nia
koñesementu iha asuntu Agro-ekolojia, monitorizasaun no advokasia ba situasaun
violasaun direitus umanus iha Munisípiu.Edukasaun. HAK monitoriza infraestrutura bázika iha eskola sira hanesan
bee, ijiene no saneamentu, nomós implementasaun polítika baze edukasaun,
kuríkular, programa merenda eskolár no programa formasaun ba profesór sira.
Bee-moos.
HAK hala’o monitorizasaun no auditoria sosiál ba abastesimentu bee-moos no
asesu sidadaun nian ba bee-moos. Saude. HAK monitoriza polítika iha setór
saúde, inklui alokasaun profesionál saúde iha fasilidade saúde sira (Postu
Saúde, Sentru Saúde Komunitariu, no serbisu saúde munisipál sira) nomós área
sistema saúde sira seluk entre sira hanesan jestaun fornesimentu aimoruk no
rekursu umanu. Asuntu Rai. HAK mós monitoriza asuntu sira kona-ba disputa rai
iha sosiedade no eviksaun sira ne’ebé ezekuta hosi órgaun estadu relevante sira
iha Dili laran no Munisípiu hamutuk Sekretariadu Rede ba Rai. Justisa- HAK halo
monitorizasaun ba Prizaun hodi hatene kondisaun prizioneirus sira nian nune’e
mós bem estar guarda prizional sira, kondisaun no fasilidade sira iha prizaun
Becora, Gleno no Suai.Servisu seluk mak
HAK halo sensibilizasaun ba asuntu direitus umanus no Inkluzaun, Advokasia ba
entidade Estadu hodi reforsa iha planeamentu integradu no investimentu
inkluzivu hodi asegura direitu no liberdade fundamentu grupu vulneravel sira
nian.
Estadu-Timor
Leste halo progresu bo’ot iha ratifikasaun ba instrumentu internasionál sira
direitu umanus nian, hodi bele asegura ho di’ak liu tan protesaun, promosaun no
liberdade fundamentais ba direitu umanus sidadaun . Ratifikasaun ida ne’e
nu’udar forma ida ne’ebé sai sasukat katak Ita-Nia Estadu tau aas direitus
umanus. Entidade Estadu nia polítika públika kona-ba dezenvolvimentu tenki tau
ema sai sentru ba dezenvolvimentu. Polítika publika hotu-hotu halo objetivu
prinsipal ne’e mak garantia bem estar povu ninian hanesan mensiona iha
Konstisuaun artigu 6, alienea E relasiona ho sosiedade nian bem-estar. Estadu
liu husi Governu halo medidas ka politika publika, iha mudansa no progresu iha
setór oi-oin maibé ita konsiente katak situasaun reál komunidade sira nia
direitu balu sei hetan violadu.
Situasaun
direitus umanus real, komunidade sei kontinua infrenta eviksaun ne’ebé laiha
tratamentu dignu-ne’e nu’udar violasaun direitus umanus grave, ladun iha fatin
dignu no apropriadu ba komunidade hodi hala’o sira nia atividade ekonomika,
Komunidade sira balu sei kontinua asesu bee matan no mota, kondisaun ka infraestrutrua
eskola la di’ak, aimoruk menus no fasilidades saúde la adekuadu no la
sufisiente, estrada aat, Prizionierus sira seidauk hetan asistensia ne’ebé
efetivu husi Defensoria Publika sira, produsaun agrikola la sa’e, pensamentu
patrialkal domina iha sosiedade, fasilidade públiku ladun asesível no
inkluzivu, diskriminasaun hasoru feto, labarik no grupu minoritariu sira.
Tuir
dadus monitorizasaun HAK periodu 2024 iha Prizaun Becora, Gleno no Suai, husi
Prizioneirus 143 ne’ebé HAK intervista 29 % la koñese nia
Defensor/Advogaduno 71 % mak koñese
niaDefensor/Advogadu.
Dadus
monitorizasaun iha Munisípiu Baucau, Viqueque, Aileu, Ainaro, Dili no
Ermera-Iha Suku 50
1. Setor Saude iha Suku 50. Husi
Suku ne’e iha ona Postu Saude 41 no Suku ne’ebe mak la iha Postu Saude 9. Postu
Saude ne’ebe asesu ba bee mos 37 no Postu Saude ne’ebe la asesu ba bee moos
13.Husi Postu saude ne’e. Postu Saude
31 iha aimoruk sufisiente no Postu Saude 10 mak menus aimoruk.
2. Setor Agrikultura: husiSuku 50, total irigasaun 54. Irigasaun ho
kondisaun di’ak 11 no irigasaun kondisaun la di’ak 43 . Kondisaun traktor di’ak
18 no kondisaun la di’ak 10 total 28. Husi total Suku ne’e, Suku 37 mak asesu
ba fini no Suku13 mak la asesu ba fini.
3. Setor Edukasaun iha Suku 50,
totál eskola baziku Filial87,
Infraestrutura kondiasaun sala di’ak totál 71 no Eskola ne’ebé infraestrutura
sala la di’ak totál 16.
4. Setor bee moos husi suku 50,
husi total uma kain:66,363.Hatudu katak 70 % asesu ona bee kanalizasaun,
15 % asesu bee matan no mota no mós 15 % asesu bee posu. Husi rezultadu
Auditoria sosiál ba sistema bee rurais 41 iha Munisipiu Liquica no Manufahi
hatudu katak sistema bee rurais ne’ebé mak harii ona tinan rua ba leten hasoru
desafiu iha operasaun no manutensaun tanba barak mak aat no la funsiona. Husi
sistema 41 ne’ebé HAK hala’o Auditoria sosiál hatudu 76 % mak estrutura Grupu
Maneja fasilidade-GMF la funsiona.
Situasaun
hirak iha leten ilustra hela povu Timor-Leste moris iha injustisa nia laran,
ne’ebé kontribui maka’as hosi polítika públika ne’ebé diskriminativu, polítika
públika ne’ebela inkluzivu, la tau ema
hotu hanesan, polítika públika ne’ebé la responsivu. Husik no hamosu fitar
violasaun direitus umanus no liberdade fundamental sidadaun nian, servisu
públiku ne’ebé la justu no la efetivu.
Rekomendasaun:
1. Fó hanoin ba IX Governupresija iha investimentu Orsamentu ne’ebé
adekuadu ba setór prioridade/fundamentu sidadaun sira nian hanesan: Ba setór
Edukasaun, Infraestrutura Baziku, Agrikultura no Saúde.
2. Fó hanoin ba IX Governu atu
hapara imediata despeju ilegál no asegura katak ba futuru despeju hotu-hotu
implementa tuir Konstituisaun RDTL, Lei Nasionál no Lei Internasionál sira.
3. Fo hanoin ba Parlamentu
Nasionál atu halo fiskalizasaun intensivu ba despeju sira ne’ebé implementa
husi IX Governu liu husi Sekretariu Estadu Asuntu Toponomia no Organizasaun
Urbana-SETOU.
4. Husu ba Ministériu Justisa atu
aselera hodi Estabelese Sentru Rehabilitasaun Juvenil no Instalasaun Prizaun
Produtivu iha Prizaun Weberek-Munisípiu Manufahi
5. Husu Ba Governu Japaun hodi
husu diskulpa Formal ba vitima atan seksual iha Timor-Leste no mos fo
kompensasaun no reparasaun ba vitima funu mundial daruak nian
6.
Fó hanoin ba Ministeriu Edukasaun atu konsidera istoria funu mundial daruak
nian iha kurikulm nasional
7.
Fo hanoin ba Parlamentu Nasional atu ratifika konvensaun internasional ba emal
lakon forsadu
8. Fo hanoin ba Guvernu atu
kolabora no servisu hamutuk ho entidade relavante siraatu dudu lei reparasaun hodi fo dignidade ba
vitimakonflitu pasaduno vitima violasaunsexualperiodu 1974-1999
Petisaun husu rekoñesimentu no
dignifikasaun ba vítima ianfu
durante tempu okupasaun militár Japaun iha
Timor-Leste
Primeiru Ministru,
Sr. Shigeru Ishiba
Ministru
Negósiu Estranjeiru, Sr.Tsuyoshi Iwaya
Ami grupu sidadaun ida ne’ebé to’o agora kontinua halo peskiza kona-ba sofrimentu
feto Timor-oan sira ne’ebé militár Japaun halo sai vítima ianfu, no mos kontinua
apoia vítima sira ne’ebé sei moris. Dala barak ami husu ona governu Japaun atu husu
diskulpa no fó reparasaun ba vítima sira, maibé to’o agora seidauk foti medidas
ruma. Maski Timor-Leste ukun-an ona, governu Japaun nafatin la akomoda kazu
Timor-Leste hosi eskema reparasaun ne’ebé nia hala’o ona ba nasaun sira seluk depois
Funu Mundiál Da-ruak ramata.
Iha Timor-Leste vítima ema na’in 20 maka fó sai sira nia esperiénsia ba públiku.
Agora vítima ne’ebé sei moris mak ida deit. Señora ida ne’e nia naran Ines
Magalhães ne’ebé hela dook iha Suku ida iha Munisípiu Ermera. Se maka halibur
obrigatóriu feto sira iha área ne’ebá, mak mane Timor-oan ida ho naran Sr. Domingos
husi Postu Atsabe, mak halibur Feto Timor –oan tanba hetan orden hosi militár
Japaun. Nia rasik hateten katak nia sai kolaboradór ba Orgaun Ohtori ne’ebé
seksaun ida iha militár Japaun hala’o serbisu espesiál inklui intelijénsia,
depois sai heiho (soldadu ajudante ba militár Japaun), depois fila ba nia
rai iha Munisípiu Ermera no kontinua serbisu hamutuk ho militár Japaun iha kuartél
jerál ida iha Munisípiu Bobonaro. Sra. Ines hela iha fatin ne’eba, fatin ianjo
(uma ne’ebé detein feto sira no halo sira atan seksuál) ne’ebé identifika
ona fatin rua. Sra. Ines hetan detein iha ianjo Oat no hetan terus bo’ot
tebes. Nia hahoris oan fetoida iha ianjo
nia laran. Kuandu militár Japaun lakon funu no sai husi Ermera, bebé ne’e halo fulan
tolu, maibé militár Japaun hadau bebé hosi Sra. Ines. Kuandu Sra. Ines vizita
mai Japaun atu partisipa konferénsia ida ne’ebé ho títulu maka Vítima Ianfu
iha Azia maka ejiji: Akordasaun entre Japaun ho Koreia la’os solusaun ba problema
Ianfu, Sra. Ines halo enkontru ho ofisiál sira hosi Ministériu Negósiu Estranjeiru
Governu Japaun, iha loron 7, fulan Novembru
tinan 2016. Sra. Ines husu pergunta ida, 'Fó hatene mai hau saida maka akontese
ba hau nia bebé'.
Agora
tinan 80 liu ona hosi Funu Mundiál Da-ruak, ami ejiji ba governu Japaun atu ezekuta
ninia responsabilidade no akuntabilidade nu’udar nasaun, ami nia ejijensia mak pontus
haat tuir mai.
1. Depois Funu
Mundiál Da-ruak remata ona, kona-ba reparasaun relasiona ho Timoroan sira nia
sofrimentu no prejuizu negosiasaun saida maka hala‘o entre governu Japaun ho governu Portugál? Rezultadu
hosi negosiasaun saida?
2. Tanbasá governu
Japaun to’o agora la foti medidas reparasaun ba vítima sira hosi Timor-Leste?
3. Kuandu
Timor-Leste ukun-an, eskema ida ne’ebé establese ona iha 1995 ba espiasaun ba vítima
sira iha Azia tomak naran Asian Women's Fund sei eziste. Kona-ba aplikasaun
eskema Asian Women's Fund ba kazu Timor-Leste saida maka negosiasaun hala’o
entre governu Japaun no governu Timor-Leste?
4. Halo favor haruka konvite ba Sra. Ines nu’udar reprezentante hosi eis-ianfu
sira iha Timor-Leste atu simu nia iha Embaixada Japaun iha Dili, hato’o deskulpa
hodi dignifika. No mos kona-ba reparasaun ba Sra. Ines, favor ida atu halo
dialogu ho Sra. Ines atu buka medidas ruma ne’ebé apropriadu ba nia.
Dili, 24 Setembru 2024-HAK organiza Talk Show kona-ba “Esforsu ba Planeamentu, investimentu no Advokásia ne’ebé integradu ba Melloramentu Sistema Bee, Saneamentu no Ijiene Rurais. Talk Show ne’e nu’udar mekanismu atu atualiza progresu siginifikadu no dezafiu prinsipal sira iha dezenvolvimentu setor bee, saneamentu no ijinee munisipál no Nasionál, hodi reforsa planeamentu no Investimentu ba Setor bee, saneamentu no Ijiene-BESI, nune’e mós atu fahe informasaun kona-ba BESI hanesan direitus umanus.
Orador sira, Exelentisima Diretora SMASA Munisípiu Baucau, Sra. Norberta da Costa, Xefi Departamentu Apoiu Programasaun no Investimentu Munisipal, Sr. Cosme H. Da C. Caldas no mos Diretor Asosiasaun HAK, Sr. Feliciano da Costa Araujo.
Diretór HAK, Sr. Feliciano da Costa de
Araujo iha ninia
Intervensaun haktuir Bee nu’udar Direitus Umanus, ema hotu iha direitu asesu ba
bee moos. Bee mak fó moris ba ema, aihoris no balada sira. HAK
mai iha Suku Daisua hodi haree no identifika fali kondisaun bee moos.
Diskuasaun ohin loron ne’e hodi hetan ideia sira husi feto no mane ba mekanismu
jestaun ba bee moos nune’e mós atu haree ba jestaun bee presija envolvimentu
inan feton sira tanba dalaruma tenke la’o ho distansia do’ok, inan feton mak presija
bee barak liu, ida ne’e sai preokupsaun boot ba sosiedade no bele hetan
violasaun tanba distansia do’ok, bele hetan asaun ruma iha dalan klaran. Feto
ho mane iha papel ne’ebé mak hanesan, HAK mai iha ne’e la’os lori solusaun
maibé atu diskuti hodi hetan problema nune’e HAK elabora hodi hato’o no
rekomenda ba autoridade kompetente sira. Iha ambitu realizasaun Diskusaun Kartaun Ponstuasaun Komundiade-KPK iha 6
Marsu 2024 iha Suku Daisua Postu Administrativu Same.
Xefi Suku Daisua, Sr. Amorin da Silva Sarmento iha ninia
intervensaun haktuir katak HAK ho ninia parseiru sira ohin loron mai diskuti
kona-ba problema komunidade sira nian iha asuntu Bee moos. Durante ne’e komunidade sira no Grupu Maneja
Fasilidade-GMF hato’o problema mai autoridade suku. Suku Daisua ohin hetan
oportunidade tanba parseiru sira mai hodi halo diskusaun hodi indentifika
problema bee moos tau iha planu no buka dalan ba rezolve hamutuk problema bee
moos.
Komunidade sira iha direitu atu asesu ba bee maibé iha mós dever atu
kuidadu fasilidade sira no tenke
partisipa iha atividade KPK ne’e, husu ba Xefi aldeia no komunidade sira
atu partisipa ativu hodi rona nune’e oinsá hodi bele rezolve problema ba
jestaun bee moos. Suku Daisua sistema bee moos iha maibé komunidade sira laiha
jestaun ho di’ak. Ohin sosiedade sivíl ho Governu mai iha ne’e atu ita hamutuk
hodi haree ba problema bee moos. Parseiru sira la’os haree de’it ba Suku ida
maibé hare ba problema iha suku barak tanba ne’e husu komunidade sira partisipa
ativu iha enkontru KPK ne’e, hodi buka solusaun liu husi halo planu asaun ba
rezolve problema bee moos iha suku Daisua. Tinan hitu (7) nia laran ona ami la
bele rezolve problema bee moos, ohin HAK ho parseiru sira mai ne’e oinsá atu
diskuti ba problema sira hodi fó solusaun ba rezolve bee moos. Komunidade sira
laiha jestaun ba bee moos tanba komunidade dependensia liu ba parseiru sira no
laiha kontribuisaun. Husu ba komunidade presija identifika problema ba bee moos
nune’e tinan ohin ita labele dependensia ba parseiru sira. Tuir dadus Suku
Daisua nian komunidade 75% asesu
ona bee moos hodi di’ak no 25% mak la
asesu bee ho di’ak. Iha ambitu realizasaun Diskusaun Kartaun Ponstuasaun Komunidade-KPK
iha 6 Marsu 2024 iha Suku Daisua Postu Administrativu Same.
Jestór Programa Water Aid, Sra. Livia da Cruz iha ninia intervensaun
haktuir katak kontenti tebes tanba haree komunidade sira partisipa ativu.
Diskusaun KPK ne’e objetivu hamutuk hodi hamósu idea atu rezolve problema bee
moos hodi nune’e ema hotu bele asesu ba bee moos. Ohin diskusaun ne’e sei
koalia liu kona-ba bee rurál nia progresu no dezafiu sira ne’ebé mak ezisti
hela no haree mós ba kondisaun fasilidade sistema bee moos, Ema ho Defisiensia
bele asesu no Konservasaun ba bee moos. Feto sira maka presija liu bee moos
nune’e husu feto maluk sira mak tenke hato’o idea barak iha nivél suku.
Idenfitikaa problema iha nivél suku, rezultadu grupu suku hodi halo planeamentu
ba programa suku nian, ba futuru Administrasaun Postu, SMASA bele konsidera
planu ne’e no mós Munisípiu bele uza hotu planu ne’e. Iha ambitu realizasaun
Diskusaun Kartaun Ponstuasaun Komundiade-KPK iha 6 Marsu 2024 iha Suku Daisua
Postu Administrativu Same.
Diretór SMASA-Manufahi, Sr. Domingos Sarmento Iha ninia intervensaun
hakutir katak, ema dehan laiha bee laiha moris no laiha sentina laiha
dengnidade, ita koalia kona-ba bee servisu ne’ebé mak komplikadu, komunidade
sira nafatin dependente ba Governu sé la hetan rezultadu, komunidade laiha
dever atu kuidadu fasilidade sira ne’ebé mak estadu instala ona. HAK mai ne’e
hodi foti problema bee moos nu’udar direitus umanus, ema la hemu bee ne’e mate
tanba bee ne’e direitu fundamental ba ema nia moris. Bee ne’e importante saida
mak komunidade sira atu halo presija iha kolaborasaun ho Governu, Ajensia no komunidade sira iha Postu Administrativu 4
no totál Suku 29 presija iha ona konsiensia hodi halo jestaun di’ak ba sistema
bee moos sira.
Atividade KPK ne’e importante tebes, WaterAid mak lidera hodi tau fiar ba
parseiru HAK no Luta ba Futuru ne’ebé ohin hamutuk iha ne’e atu koalia kona-ba
bee nu’udar direitus umanus. Ita hamutuk hodi buka solusaun problema bee moos
iha suku Daisua. Koalia mós kona-ba sustentablidade bee moos presija komunidade
sira nia dever atu resposabilidade másimu, sistema bee moos ne’ebé besik ona
uma oin presija halo jestaun di’ak ba bee moos . Husu ba komunidade sira nia
partisipasaun ativu iha atividade KPK ne’e hodi halo indentifka ba planu bee
moos iha suku Daisua. Iha ambitu realizasaun Diskusaun Kartaun Ponstuasaun
Komunidade-KPK iha 6 Marsu 2024 iha Suku Daisua Postu Administrativu Same.
Foto/Professor & Estudante Partisipa iha Atividade oron invazaun Militár Japaun tama mai Timor-Leste ba dala-82
KOMUNIKADU
IMPRENSA
Ejizensia husi Professor no Estudante sira husu ba Ministériu Edukasaun Integra Istória
Timor-Leste iha Kuríkulu nasionál, ambitu Komemora Loron Invazaun Militár
Japaun mai Timor ba dala-82 (20 Febreiru 1942-45-20 Febreiru-2024 )
Dili-20 Febreiru 2024, komemora loron invazaun Militár Japaun tama mai Timor-Leste ba dala-82, iha funu mundiál daruak lori sofrimentu ba nasaun barak inklui mós povuTimor-Leste, iha momentu ne`ebá povu Timór
kuñesidu ho Timór Portugues. Invazaun militár Japaun iha momentu ne’ebé lori
sofrimentu barak, liu-liu ba feto foin sa'e sira.
Faktus husi istória hatudu katak
violasaun seksuál nu’udar violasaun kontra umanidadedurante tempu okupasaun nia laran ankontese liu-liu
ba feto foin sa’e sai atan seksuál, eskravidaun seksuál ka ita bolu ho lian
Japaun dehan (Jugun Ianfu) sira forsadamente sai vítima, sira nia sofrimentu
iha tempu naruk nia laran mai to’o agora.
Asosiasaun HAKhamutuk ho Soliedaridade husi Japaun ka
hanaran Koligasaun Japaun halo peskiza hodi hetan vítima total rua nulu-20 ne'ebé mak
hakarak koalia sira nia istória moruk pasadu nian iha tempu segunda guerra mundiál no husi vítima sira ne'e maiuria feto ne’ebé identifika ona, ohin loron vítima nain sanulu resin sia
(19) mak mate ona no hela nain ida de’it mak sei moris mak (AvoInes Magalhaes Goncalves) husi postu Atsabe, Munisípiu Ermera.
Família vítima sira seikontinua hakilar ba lia loos no justisa ohin
loron estadu haluha atu rekuinese vítima violasaun pasaduho nune`e ami husu no rekomenda :
1.Husu
ba Governu Japaun atu husu diskulpa formál ba vítima sira
2.Husu
Estadu Timor-Leste atu servisu hamutuk ho Estadu Japaun hodi fó rekuñesimentu
formál ba vítima violasaun pasadu, funu daruak 1942-1945
3.Husu
ba Governu Timor-Leste hodi servisu maka`ashodi halo reparasaun ba vítima sira nia dignidade
4.Husu
ba Estadu atu servisu makas hodi halo peskizaba istória invazaun Militár Japaun mai Timor-Leste ne'ebé sei haksumik hela
5.Husu
ba Estadu Timor-Leste liu husi Ministériu Edukasaun atu tau mós konsiderasaun
ba istória pasadu invazaun militár Japaun mai Timor-leste, hodi integra istória nu'udar matéria iha kurríkulu nasionál
6.Husu
ba Ministériu Edukasaun atu hadia kurríkulu nasionál no integra istória Timor-Leste
iha kurríkulu nasionál.
HAK-hamutuk ho parseiru
estratéjiku sira realiza programa auditórisa sosiál liu husi intrumentu kartaun
pontuasaun komunidade-KPK Suku Gugleur, Postu Maubara, Munisípiu Liquiça. Objetivu
mak atu identifika progresu no dezafiu sistema bee iha nivél Suku
no hamutuk buka solusaun efetivu ba meloramentu bee no sustentabilidade liu
husi faze partisipasaun, transparensia no
akuntabilidade, hodi kontribui ba planeamentu, investimentu no advokasia
ne’ebé integradu iha nivél Suku, nivél Postu no Munisípiu ba fornesimentu bee ida
sustentavel, seguru no inkluzivu.
Vice Diretór Sr. Antonino de
Limas, iha ninia intervensaun subliña katak HAK nu’udar organizasaun ne’ebé
luta ba direitus umanus desde tempu okupasaun Indonézia tau matan no defende
direitu prizioneirus polítiku Timor-oan, ohin loron Timor-Leste hetan ona ninia
independénsia HAK kontinua luta ba direitus umanus ho ninia dimensaun ne’ebé
luan. Tuir konstituisaun RDTL atu hakonu direitu ekonómia sosiál no kultura
-EKOSOK liu-liu ba asuntu bee moos nu’udar dereitu báziku ba ema nia moris no Estadu
Timor-Leste asina ona konvensaun
internasionál ba direitu asesu bee moos nu’udar direitu umanus ho nune’e Estadu
iha orbigasaun atu proteze no hakonu direitu sidadaun sira nian, maibé sidadaun
sira mós iha dever obrigasaun no responsabilidade
ba fasilidade públiku sira ne’ebé Estadu hakonu ona .
Jestór Programa WaterAid Sr.Tome
Guterres iha ninia intervensaun, haktuir katak lori WaterAid ho parseiru HAK, FHTL
no GGFTL, hato’o agradese ba komunidade Suku Gugleur ne’ebé partisipa ona hodi
halo diskusasun hamutuk ba bee moos liu husi Kartaun Pontusaun Komunidade-KPK.
Prosesu ne’e la’o tanba sosiedade sivíl
hanesan liman ho ain Governu nian hodi hakonu no melhoramentu bee moos ba
komunidade iha nivél rurál .
Prosesu KPK ne’e hamutuk ho
parseiru estratéjiku sira hodi haforsa servisu Munisípiu liu husi SMASA hodi dezenvolve planu estratéjia bee, saneamentu
no ijiene (BESI) iha nivél munisípiu haree ba planu iha nivél Aldeia, Suku,
Postu no Munisípiu. Asuntu BESI sai prioridade ba Estadu atu tau atensaun maka’as.
Liu husi enkontru KPK ne’e hodi haforsa WaterAid ho ninia parseiru sira hodi bele dudu asuntu
BESI iha nivél munisípiu no nasionál. Husu ba HAK atu bele kontinua toka nafatin,
rekolha faktus mai husi komunidade hodi haforsa planeamentu sira nune’e hodi
aprezenta ba nasionál tuir ezensia ne’ebé mai ho evidensia .
Administrador Postu Maubara, Sr.
Alcino Freitas L. da Cruz iha ninia intervensaun subliña husu ba komunidade sira
atu partisipa ativu, hanesan Autoridade Polítiku agredese ba WaterAid Timor-Leste
ho ninia parseiru sira ne’ebé implementa ona programa KPK iha suku Gugleur,
komitmentu autoridade nafatin servisu hamutuk ho parseiru sira hodi bele lori
rezultadu atinjementu ba komunidade nian liu-liu bee moos. Postu mós husu ba Lideransa Autoridade Lokál Xefi Suku
sira ne’ebé povu fó fiar ona presiza partisipa ativu tanba povu mak hili atu
sai servidor, se ita la ativu iha enkontru sira ne’e dezafiu.
Koalia kona-ba bee, saneamentu
no ijiene (BESI) importante tebes tanba bee liga ba ema nia moris, liuhusi diskusaun sira ne’e bele hetan deskobrimentu sira
no buka solusaun. Hanesan Administrador Postu sei orienta Xefi Suku, Xefi
Aldeia hodi halo levantamentu dadus kona-ba bee matan no sistema bee sira iha
Maubara inklui Suku Gugleur, hodi nune’e bele aliña ho planeamentu nivel Postu
nian. Postu Maubara iha komitmentu atu apoiu parseiru sira maibé presiza
hametin liña kordenasaun, ba oin postu nafatin apoiu programa WaterAid, HAK,
FHTL no GFFTL, tanba bee moos ne’e asuntu vital presiza ita hotu esforsu no
kontribui. Iha ambitu ne’e Administrador Postu mós halo distribuisaun bebeirus
Ai-Mahoni 100 ba komunidade sira iha
aldeia Rai-Naba, Gugleur no Cai-Cassa atu kuda hodi proteze rai labele hetan
risku ba dezastre naturais.
Diretór Servisu Munisípal Agua,
Saneamentu no Ambiente -SMASA Sr. Hermino
da Costa Soares, ninia intervensaun subliña liu tan agradese ba WaterAid ho nia
parseiru sira ne’ebé ezesiste iha
Munisípiu Liquiça desde inisíu tinan 2017 servisu makas iha asuntu BESI, husu ba komunidade sira atu apoiu hodi hato’o
informasaun ne’ebé detailus nune’e bele hetan fukun sira, ohin ita hamutuk iha
ne’e hodi koalia kona-ba kartaun pontuasaun komunidade-KPK iha suku Gugleur, aldeia
tolu mak sai prioridade ba GMF (Small
Grand) ho apoiu planu inisíu maibé presiza kriteria lubuk ida, nune’e husu
komunidade sira atu partisipa ativu fó ideia no hodi hato’o kondisaun real ne’ebé
mak iha, husu mós ba autoridade lokál sira nia papél importante iha suku hodi tau matan sasan
hotu no partisipasaun tenke ativu.
SMASA rekursu umanus limitadu ho
nune’e iha ona planu atu rekruta ba Fasilitador Postu Administrativu (FPA) atu
servisu hamutuk ho komunidade sira ba iha bee rurál, SMASA tau matan bee rurál de’it, saneamentu konsentra iha urbana, nune’e
mós tau matan ba ambiente liu-liu ba proteze bee matan no konserva bee matan
sira, koalia kona-ba konservasaun no proteze bee matan, komunidade sira dalaruma tesi ai maibé la hatene kuda
tanba ai sira ne’e mak fornese hela bee, ai sira tesi hotu mak sei hamosu
mudansa klima ho bai-loro naruk bee matan sira maran, presiza iha reflorestaun
ba ai sira, postu Maubara bebeiros iha komuidade sira menus kuda ai-oan.
Patisipante iha enkontru ne’e
mai husi reprezentante Aldeia Caicasa nain 5, reprezentante Aldeia Dair nain 6,
Xefi Suku, Ofisial Polisia Suku, inklui komundiade sira iha Aldeia Rainaba ho
parte interesada sira seluk. Partisipante iha diskusaun ne’e hamutuk 59, feto
15 no mane 44.
Ofisial HAK periodikalmente kada fulan 3 halo monitórizasaun ba asuntu direitus umanus, asuntu saúde, edukasaun, agrikultura, siguransa, asuntu rai & bee moos iha Munusípiu 6 (Baucau, Viqueque, Aileu, Ainaro, Dili & Ermera) hodi observa direta no entrevista ho Grupu Alvus Estratejiku-GAS no Diretóres Diresaun Munisipál sira hodi rekolia informasaun no dadus sira liga ho asuntu sira ne’ebé mak HAK tau matan ba. Iha relatóriu ida ne’e HAK sei fokus iha asuntu bee moos.
Dadus Atual Bee Moos
Dadus Atual Bee Moos
Husi gráfiku iha leten hatudu pursentu kondisaun asesu bee moos Komunidade iha Munisípiu 6, husi totál uma kain 66,363, fahe ba iha klasifikasaun tolu asesu ba kanalizasaun ho totál pursentu 70%, asesu ba bee matan totál pursentu 15% no asesu bee posu ho totál pursentu 15%.
Amostra dadus balu hodi leno gráfiku iha leten:
a) Munisípiu Viqueque
1) Suku Bibileo Komunidade uma kain 499 mak asesu ba bee
posu no uma kain 190 mak asesu bee matan
2) Suku Bahalara-Wain Komunidade uma kain 900 mak asesu ba
bee posu no uma kain 119 mak asesu bee matan
3) Suku Uma Tolu uma kain 761 mak asesu bee posu
b) Munisípiu Baucau
1) Suku Tequinomata Komunidade uma kain 113 mak asesu bee
posu
2) Suku Seisal Komunidade uma kain 425 mak asesu bee matan
c) Munisípiu Ainaro
1) Suku Mulo Komunidade uma kain 1055 asesu bee matan
2) Suku Soro Komunidade uma kain 380 mak asesu bee matan
3) Suku Casa Komunidade uma kain 211 mak asesu bee matan
d) Munisípiu Aileu
1) Suku Lausi Komunidade 113 asesu bee matan
2) Suku Liurai Komunidade uma kain 917 mak asesu bee matan
e) Munisípiu Dili
1) Suku Camea Komunidade uma kain 561 mak asesu bee matan
2) Suku Becora Komunidade uma kain 393 mak asesu bee matan
f) Munisípiu Ermera
1) Suku Estadu Komunidade uma kain 354 mak asesu bee matan
2) Suku Poetete Komunidade uma kain 319 mak asesu bee matan
𝑭𝒐𝒏𝒕𝒆𝒔: 𝑮𝒓𝒖𝒑𝒖 𝑨𝒍𝒗𝒖 𝑬𝒔𝒕𝒓𝒂𝒕𝒆𝒋𝒊𝒌𝒖-𝑮𝑨𝑺
Donwload File Kompletu versaun PDF-Tetun ;
Dili,
27 Novembru 2023 (Tatoli)-Koordenador Monitórizasaun no Advokásia , Asosiasaun
HAK, Carlito da Costa, hateten Yayasan HAK husu ba Governu atu investe ba
asuntu Bee moos, Saneamentu no Ijiene (BESI) liuhosi Orsamentu Jerál Estadu
(OJE) 2024.
“Rekomenda
ba Governu atu investe ba asuntu BESI tenke 3% hodi materializa programa IX
Governu nian, katak asuntu BESI labele adia tan. Governu tenke kria sistema
informasaun ida ne’ebé adekuadu no uniforme hodi apoiu iha planeamentu
integraduba bee, saneamentu no ijiene.”
Carlito da Costa hateten iha komprensia imprensane’ebé realiza iha palapasu, segunda ne’e .Lee
Kompletu
⌛Komferensia Imprensa liga ho asuntu kona-ba Subsidiu ba deputadu sira
Foto Komemora Loron Direitus Umanus ba dala-75/Doc-HAK
Dili, 10 Dezembru 2023-HAK ho parseiru sira Komemora Loron
Mundiál Direitus Umanus ho tema “Sorumutu Hodi Hanoin Hamutuk ba Ita-nia Kondisaun
Real Relasiona ho Asuntu Agrikultura,
Saúde, Edukasaun no Bee Moos, no Buka Dalan Hodi Hatán ba Dezafiu Sira” (Iha
Ámbitu Komemorasaun Loron Direitus Umanus ba dala-75, 1948-2023”)
Objetivu husi
Sorumutu ne’e hanesa
edukasaun sívika atu kontinua fó hanoin no sosializa ba sosiedade Timor oan sira, liu-liu jerasaun foun sira kona-ba prinsípiu no valores demokrasia no direitus
umanus.
Iha
intervensaun husi Country Director WaterAid Timor-Leste, Sr. Justino da Silva salienta
liu kona-ba Bee nu’udar Direitus Umanus ne’ebé sita ona iha Deklarasaun Universál Direitus Umanus-1948
kona-ba direitu ba moris mesmu la sita spesifikamente kona-ba direitu ba bee
moos. Iha tinan 2010 ofisialmente Organizasaun Nasois Unidas (ONU) deklara ona
bee nu’udar direitus umanus. Inkorpora mós iha Konstituisaun RDTL artigu 6, koalia
kona-ba dever Estadu nian atu asegura sidadaun nia moris ho dignu, moris di’ak
isin no klamar. Bee tenke seguru, kualidade bee tenke tuir standar Standart
Operasional Prosedur (SOP), nune’e ema bele konsumu ho di’ak no iha kualidade.
Presiza asesivel ba ema hotu, nune’e laiha ameasa ba ema vulneravel sira
hanesan inan feton no labarik feto sira waihira sira ba kuru bee.
Iha intervensaun
husi Diretór AJAR Timor-Leste, Sr. Jose Luis Oliveira sita relasiona ho direitu
asesu baa i-han, Edukasaun no Saúde. Ezemplu balun kona-ba direitu ba ai-han
relasiona ho normalizasaun presu ba merkadu li-liu ba presu fos ne’ebé subsidiu
envez fó ba povu, maibé fó fali ba kompañia sira hodi kontinua habokur sira.
Relasiona ho asuntu edukasaun kontinua problematiku ne’ebé Estadu ladun tau
prioridade hodi investe ba kapasitasaun professor sira no kurikulum la la’o ho
di’ak. Menus edukasaun sivika relasiona ho arte marsiais no joven sira. Relasiona
ho asuntu saúde Estadu ladun seriu hodi tau importansia ba direitu sidadaun
asesu ba saúde ho dignu. ai-moruk kontinua laiha, fasilidade saúde menus, laiha
polítika investimentu ida di’ak hodi hatan ba nesesidade povu nian. Ligasaun ho
direitu feto sira tinan 20 resin ona sai pior liu tan, justisa la funsiona ho
di’ak, autoridade suku ba protesaun direitu feto sira la funsiona, prinsipiu
igualidade la la’o, halakon subsidiu bolsa da mãe. Desizaun ba sira nia-an de’it,
ne’e abuzu de poder, ne’e polítika violasaun direitus umanus.
Alein de ne’e,
iha mós intervensaun husi Koordenador Rede ba Rai, Sr. Domingos de Andrade
kona-ba direitu asesu ba rai; Estadu produs ona lei kuaze 21 ona, maibé asuntu
direitu asesu ba rai kontinua problematiku. Eviksaun akontese iha fatin-fatin
la konforma ho lei sira ne’ebé produs ona. Sidadaun kiik sira kontinua sai vítima
ba desizaun sira relasiona evikssaun sira. Iha eviksaun balu maka seidauk hetan
kompensasaun, no mesmu hetan kompensasaun maibé ladun justu ho kondisaun sidadaun
sira nian. Maioria atu foti komunidade nia rai sempre ho razaun atu loke kampu de
trabalho maibé na realidade la akontese.
Analiza Sosiál Perspetiva D.U Relasiona ho Komemorasaun Loron
Mundiál Direitus Umanus ba dala-75
⌛WaterAid Timor-Leste Direitu Asesu Ba Bee moos
⌛Rede ba Rai (Direitu Asesu Ba Rai) Relasiona ho Komemorasaun Loron Mundial D.U.
Atu hasae kapasidade guarda prizionariu konaba lideransa, komunikasaun efetivu, psikolojia no direitu nian, nune’e Asosiasaun HAK fasilita treinamentu ne’e, hodi tulun guarda sira atu bele hala’o sira nia serbisu ho diak liutan.
Iha treinamentu ne’e Diretor Ezekutivu Asosiasaun HAK Feliciano da Costa de Araujo, hateten formasaun ne’e ba guarda prizionariu fatin tolu Bekora, Gleno no Suai sira partisipa hodi kapasita kona ba lideransa ho komunikasaun efetivu, psikolojia no oinsa sira iha sensibilizasaun kona ba direitu ida ne’ebé mak liga ba prizionariu sira, no ida ne’ebé mak liga ba guarda rasik
“Ita hakarak atu hametin kooperasaun entermos husi Asosiasaun HAK rasik ho guarda prizional sira, inklui ho ita nia prizoneiru sira, ida ne’e mak sai esensial hanesan ita hotu hatene katak HAK nia estabelesimentu ne’e iha tempu okupasaun Indonesia ho nia asistensia ne’e ba liu prizioneiru politiku sira”, dehan Diretor Ezekutivu Asosiasaun HAK ba jornalista Neon Metin iha salaun Centro Nacional Chega CNC Balide, 30/11/2023”.
Nia hatutan agora ukun an ona tenke kontinua fo asistensia ba iha prizioneiru sira maibe la iha separasaun signifika hotu-hotu inklui mos ba iha guarda sira, atu nune’e sira fo asistensia ba prizioneiru sira hanesan familia ida maun alin no bin alin feton ho nan
Diretor HAK nee dehan atu bele hametin liu tan entermos hanesan ema Timoroan prizioneiru sira tama prizaun laos tanba hahalok ne’ebé la di’ak maibe iha prizaun laran ne’e hanesan fatin hodi halo reflesaun, sira mos halo interasaun ho guarda prizioneiru sira nune’e hanesan familia nune’e prizioneiru sira bainhira fila ba komunidade familia nafatin ho guarda prizional.
“Foin lalais ita mos apoiu fundus uituan ba prizaun tolu hodi komemora 28 Novembro prizioneiru sira mos presiza animasaun, servisu ida ne’e mos laos HAK mesak ita iha mos redi servisu asuntu prizaun ninian, ne’e iha organizasaun lubuk ida mos ita iha neeba inklui Ministeiro da Justica, PRADET, FOKUPERS, no PDHJ involve sira para oinsa atu deskute asuntu prizaun ninian para atu labele mosu tan buat ida torturasaun ne’e, dehan Feliciano iha salaun Centro Nacional Chega CNC Balide”, Feliciano dehan
Relasiona formasaun ne’e partisipasaun guarda prizional husi Becora nain 8, Gleno nain 7 no Suai nain 10 sira ne’e reprezentante ba prizaun fatin tolu sira ne’ebé hetan oportunidade ona ne’e halo rotasaun seidauk tuir ne’e mak agora tuir fali no formasaun loron ida deit tanba tuir materia ne’ebé prepara.
Apoiu fundus husi SAKSAS ba Asosiasaun HAK asina iha fulan Agosto simu $30.000 USD ne’e ba fulan neen remata iha fulan Janeiru maibe fundus ne’e laos HAK de’it mak hetan parseiru hotu hotu mos simu ida ne’e, laos ba atividade formasaun ba guarda prizioneiru de’it maibe iha mos talk show, produsaun Voletim sira iha mos monitorizasaun ba iha prizaun tolu ne’e depois sei halo dialogu públiku, diretor ne’e deklara
Iha fatin hanesan Xefi Seksaun Seguransa Estabelesimentu Prizional Gleno, Manuel de Deus Soares hateten formasaun ida ne’e bele kapasita sira nia an hanesan guarda tanba idade aumenta kapasidade menus tenke refres kadi beibeik nune’e kapasidade ezekusaun di’ak liu
“Sempre hasoru dezafiu mak la iha motivasaun ruma ba ami nia servisu la iha progresaun durante tinan ruanulu resin situasaun ne’e ita kompara hanesan emerjensia hela de’it, ami nia tratamentu ba dadur sira iha Timor ne’e di’ak tuir estandar internasional no sira nia direitu ne’e asegura duni”, dehan Xefi Seksaun Seguransa Estabelesimentu Prizional Gleno
Nia hatutan, maske limita prizioneiru sira nia direitu balun labele movimentu ba mai maibe sira biban atu tuir formasaun oioin ne’ebé mak kapasita sira ikusmai hanesan baze ruma ne’ebé naton ba prizioneiru sira depois fila ba familia no sosiedade prontu ona hasoru moris ne’e
Entrentantu Xefe Sesaun ne’e deklara prizioneiru dadaun iha Gleno hamutuk nain 99, feto nain 15, mane nain 84 nune’e husu governu bele tau matan nafatin ba prizaun hodi halo mudansa inklui fo mos motivasaun ba prizioneiru no mos ba guarda sira atu nune’e bele servisu ho di’ak nafatin
Fontes Orijinal ; Neon Metin Info
#English Version;
HAK Facilitates Training for Prison Guards, To Strengthen Leadership Quality, Communication and Psychology
To increase the capacity of prison guards on leadership, effective communication, psychology and law, HAK Association facilitated this training, to help guards to perform their duties better.
In this training, Executive Director of HAK Association Feliciano da Costa de Araujo, said the training for prison guards in three places Bekora, Gleno and Suai participated to train on leadership with effective communication, psychology and how they have awareness about rights which is attached to the prisoners, and which is attached to the guard himself
“We want to strengthen the internal cooperation of the HAK Association itself with the prison guards, including our prisoners, this is essential as we all know that HAK's establishment was during the Indonesian occupation with its assistance. and especially political prisoners”, said Executive Director of HAK Association to journalist Neon Metin in the hall of Centro Nacional Chega CNC Balide, 30/11/2023”.
He added that now independence must continue to provide assistance to prisoners but there is no separation means everyone including the guards, so that they provide assistance to prisoners as a family brothers and sisters and mothers
Director HAK said that in order to strengthen the entermos as Timorese prisoners enter prison not because of bad behavior but in prison is a place to reflect, they also interact with prison guards so and as a family so prisoners when they return to the family family remain with the prison guard.
“Recently we also supported a little funds to three prisons to commemorate 28 November prisoners also need animation, this service is not only HAK we also have a network of prison affairs services, there are many organizations we are there including the Ministry of Justice, PRADET, FOKUPERS, and PDHJ involve them to discuss the issue of prison so that there is no more torture, said Feliciano in the hall of the National Center Chega CNC Balide, "Feliciano said
Related to this training participation prison guards from Becora 8, Gleno 7 and Suai 10 they are representatives of the three prisons that have the opportunity to rotate not follow this is now follow again and one-day training because it follows the material prepared.
Support funds from SAKSAS to HAK Association signed in August received $ 30,000 USD for six months ending in January but the funds are not only HAK received all partners also receive this, not for training activities for prison guards only but there is also talk show, production Voletim there is also monitoring to the three prisons after public dialogue will be held, the director declared
In the same place, Head of Security Section of Gleno Prison Establishment, Manuel de Deus Soares said this training can train themselves as guards because age increases less capacity must be refreshed regularly so that execution capacity is better
“We always face challenges that there is no motivation for our work there is no progress for twenty years this situation we compare as an emergency, our treatment of prisoners in Timor is good according to international standards and their rights are ensured”, said the Head of the Security Section of the Gleno Prison Establishment
He added, although limiting prisoners' rights some can not move back and forth but they have the opportunity to attend various training that trains them eventually as a base that is strong for prisoners after returning to family and society is ready to face life teacher
Meanwhile, the Head of the Session declared that there are 99 prisoners in Gleno, 15 women and 84 men, so he asked the government to continue to monitor the prison to make changes, including giving motivation to prisoners and guards so that e can still work well