Sunday, September 28, 2025

Petisaun husu rekoñesimentu no dignifikasaun ba vítima ianfu durante tempu okupasaun militár Japaun iha Timor-Leste

 

Foto Fontes/Google

Tinan 80 desde Funu Mundiál Da-ruak nian ramata. 

Petisaun husu rekoñesimentu no dignifikasaun ba vítima ianfu 

durante tempu okupasaun militár Japaun iha Timor-Leste 

Primeiru Ministru, Sr. Shigeru Ishiba

Ministru Negósiu Estranjeiru, Sr.Tsuyoshi Iwaya

Ami grupu sidadaun ida ne’ebé to’o agora kontinua halo peskiza kona-ba sofrimentu feto Timor-oan sira ne’ebé militár Japaun halo sai vítima ianfu, no mos kontinua apoia vítima sira ne’ebé sei moris. Dala barak ami husu ona governu Japaun atu husu diskulpa no fó reparasaun ba vítima sira, maibé to’o agora seidauk foti medidas ruma. Maski Timor-Leste ukun-an ona, governu Japaun nafatin la akomoda kazu Timor-Leste hosi eskema reparasaun ne’ebé nia hala’o ona ba nasaun sira seluk depois Funu Mundiál Da-ruak ramata. 

  Iha Timor-Leste vítima ema na’in 20 maka fó sai sira nia esperiénsia ba públiku. Agora vítima ne’ebé sei moris mak ida deit. Señora ida ne’e nia naran Ines Magalhães ne’ebé hela dook iha Suku ida iha Munisípiu Ermera. Se maka halibur obrigatóriu feto sira iha área ne’ebá, mak mane Timor-oan ida ho naran Sr. Domingos husi Postu Atsabe, mak halibur Feto Timor –oan tanba hetan orden hosi militár Japaun. Nia rasik hateten katak nia sai kolaboradór ba Orgaun Ohtori ne’ebé seksaun ida iha militár Japaun hala’o serbisu espesiál inklui intelijénsia, depois sai heiho (soldadu ajudante ba militár Japaun), depois fila ba nia rai iha Munisípiu Ermera no kontinua serbisu hamutuk ho militár Japaun iha kuartél jerál ida iha Munisípiu Bobonaro. Sra. Ines hela iha fatin ne’eba, fatin ianjo (uma ne’ebé detein feto sira no halo sira atan seksuál) ne’ebé identifika ona fatin rua. Sra. Ines hetan detein iha ianjo Oat no hetan terus bo’ot tebes. Nia hahoris oan feto  ida iha ianjo nia laran. Kuandu militár Japaun lakon funu no sai husi Ermera, bebé ne’e halo fulan tolu, maibé militár Japaun hadau bebé hosi Sra. Ines. Kuandu Sra. Ines vizita mai Japaun atu partisipa konferénsia ida ne’ebé ho títulu maka Vítima Ianfu iha Azia maka ejiji: Akordasaun entre Japaun ho Koreia la’os solusaun ba problema Ianfu, Sra. Ines halo enkontru ho ofisiál sira hosi Ministériu Negósiu Estranjeiru Governu Japaun, iha loron 7,  fulan Novembru tinan 2016. Sra. Ines husu pergunta ida, 'Fó hatene mai hau saida maka akontese ba hau nia bebé'.

  Agora tinan 80 liu ona hosi Funu Mundiál Da-ruak, ami ejiji ba governu Japaun atu ezekuta ninia responsabilidade no akuntabilidade nu’udar nasaun, ami nia ejijensia mak pontus haat tuir mai.

1. Depois Funu Mundiál Da-ruak remata ona, kona-ba reparasaun relasiona ho Timoroan sira nia sofrimentu no prejuizu negosiasaun saida maka halao entre governu Japaun ho governu Portugál? Rezultadu hosi negosiasaun saida?

2. Tanbasá governu Japaun to’o agora la foti medidas reparasaun ba vítima sira hosi Timor-Leste?

3. Kuandu Timor-Leste ukun-an, eskema ida ne’ebé establese ona iha 1995 ba espiasaun ba vítima sira iha Azia tomak naran Asian Women's Fund sei eziste. Kona-ba aplikasaun eskema Asian Women's Fund ba kazu Timor-Leste saida maka negosiasaun hala’o entre governu Japaun no governu Timor-Leste?

4. Halo favor haruka konvite ba Sra. Ines nu’udar reprezentante hosi eis-ianfu sira iha Timor-Leste atu simu nia iha Embaixada Japaun iha Dili, hato’o deskulpa hodi dignifika. No mos kona-ba reparasaun ba Sra. Ines, favor ida atu halo dialogu ho Sra. Ines atu buka medidas ruma ne’ebé apropriadu ba nia.

Osaka East Timor Association

Presidente: Mikio Monju, Sekretariu Jeral: Akihisa Matsuno

17 Setembru 2025

Supporta husi: organizasaun 23, individuu na’in 138.

(Iha versaun Japones iha sira nia naran.)

 Download File Orijinal Petisaun-PDF 

HAK

Author & Editor

Komentariu

0 comments:

Post a Comment