Foto/Atividade HAK halo Monitórizasaun iha Prizaun Suai |
Iha sosiedade demokrátiku ida, ema ne’ebé servisu iha
prizaun nu’udar ajente públiku. Prizaun hanesan fatin rehabilitasaun ho
objetivu hodi halo mudansa ba atitudi no karakter hodi kontribui ba públiku nia
di’ak. Governu ka Ministériu tutela ba asuntu prizaun tenke iha
responsabilidade hodi asegura no tau konsiderasaun aas ba servisu Guarda
Prizionál sira nian hodi fó hanoin ba públiku katak servisu iha prizaun ne’e
servisu públiku ne’ebé importante tebes no kontinua sai preokupasaun públiku.
Durante prosesu rehabilitasaun tomak, prizioneiru sira
iha natureza ida ne’ebé frajil no vulneravel tebes atu hetan violasaun direitus
umanus. Prizioneiru sira kompletamente depende ba estadu nia autoridade hodi
haree ba direitu sira asesu ba nesesidade báziku inklui asesu ba direitu ida
justu, loloos no dignu.
Prizaun elimina totál prizioneiru sira nia direitu
liberdade ba movimentu ne’ebé nu’udar direitu fundamental ida, durante tempu
balu definidu ona iha lei, maibé sira nafatin iha direitu sira seluk hanesan
mós ema umanu ida.
Direitu hirak ne’e hakerek ona iha Konstituisaun RDTL
Artigu 34 no lei Nasionál sira seluk nune’e mós Konvensaun Internasionál
Direitu Sivíl Polítiku Artigu 9.3 & 14. 2, inklui lei Internasionál sira
seluk ne’ebé deskreve kona-ba direitu Prizioneiru sira nian. Estadu iha dever
legál hodi asegura no hakonu direitu fundamentál sira bazeia ba lei Nasionál no
lei Internasionál sira.
Timor-Leste, atualmente iha prizaun tolu (3) maka hanesan
Prizaun Becora iha Munisípiu Dili, Prizaun Gleno iha Munisípiu Ermera no
Prizaun Suai iha Munisípiu Covalima. Asosiasaun HAK nu’udar organizasaun
direitus umanus iha obrigasaun morál atu kontribui ba setór judisiariu
partikularmente hodi hakonu direitu prizionerus ba asesu justisa formál,
liuhosi programa advokásia, hakbi’it Guarda Prizionál no halo monitórizasaun
periodikamente atu hatene kondisaun no situasaun reál prizaun nian.
Leno ba rezultadu monitorizasaun ne’ebé hala’o ona iha
prizaun tolu, Asosiasaun HAK deskobre prizioneiru sira ho klasifikasaun
diferente hanesan prizioneiru ho estatutu prizaun preventiva, kondenadu, idade
juvenil, feto, ema ho defisiénsia (mentál no tilun), eis membru balu husi
polísia no militár, inklui ema estranjeiru balu.
Estadu Timor-Leste hatudu ona progresu no
vontade polítika liuhosi Ministériu Justisa hodi kontinua esforsu halo
melloramentu no mós fó espasu ba organizasaun sosiedade sivíl sira hodi kria
rede servisu ne’ebé mak tau matan ba asuntu direitu prizioneiru sira-nian.
Objetivu
· Koninua fó hanoin ba Instituisaun Estadu ka tutela sira atu empeña sira-nia obrigasaun
hodi garante prizioneiru sira nia direitus umanus oinsá atu bele asesu ba
justisa ida justu, loloos no dignu.
· Divulga asuntu violasaun direitus umanus ba
públiku hodi hetan simpatia (apoiu) no hamosu debate públiku nune’e bele hetan
mudansa iha desijaun polítika no autoridade judisíariu sira hetan atensaun
másimu hodi prosesa kazu sira iha Tribunál.
· Hakbiit no hametin kapasidade no koñesimentu Líder Komunitáriu inklui Lider Juventude sira nian kona-ba Lei no sistéma judisíariu
Timor-Leste nian iha nivél Munisípiu. Ho informasaun sira ne’ebé maka sira hetan ona, nune’e ajuda sira kontinua
hatutan informasaun ba sira nia komunidade hodi bele komprende kona-ba lei no
sistéma judisíariu iha Timor-Leste. Nune’e bele kontribui ba prevensaun
violénsia no violasaun sira iha komunidade nia leet.
II. PREFERÉNSIA
LEGÁL SIRA
Tuir prinsípiu direitus umanus, ne’ebé
konsagra iha lei nasionál no mós internasionál haktuir katak, ema hotu-hotu ne’ebé
hetan akuzasaun ba nia
aktus krime ruma, nafatin iha direitu atu konsidera nia hanesan ema inosente
durante nia prosesu tomak antes Tribunál hatudu nia sala bazeia ba evidensia
sira. Arguidu sira mós iha direitu hodi defende nia-an iha Tribunál. Prinsípiu
no valór sira ne’e hatuur ona iha instrumentu legál sira nasionál no
Internasionál nian hanesan sita iha Deklarasaun Universál Direitus Umanus
(DUDU) art. 11 no Konvensaun Internasionál Direitu Sivíl Polítika (KIDSP), art.
14.2, tanba ne’e bainhira suspeitu ida iha detensaun, hein nia julgamentu la
bele konsidera nu’udar prosesu ne’ebé bai-bain. Tanba tuir lei ema ruma ne’ebé
detidu tanba akuzasaun krime, tenke lori kedas ba juis
ka ofisiál seluk ne’ebé tuir lei iha autóridade atu ezerse poder judisiál, hodi ema
ne’e hetan julgamentu iha tempu ne’ebé apropriadu.
Iha lei inan Konstituisaun RDTL iha Artigu 30
nia previzaun haktuir katak, ema hotu-hotu ne’ebé mak hetan detensaun ka
prizaun tenke informa kedas ho loloos no momoos kona-ba razaun tansa mak nia
prizioneirus eh tama iha kadeia no mós iha direitu atu hatene bainhira mak sai,
atu komunika ho nia defeza husi ema ne’ebé mak nia tau fiar ba. Núne’e mós la
bele kaer ema ida, wainhira hahalok ne’e la tuir dalan ne’ebé hakerek
tiha ona iha lei ne’ebé hala’o dadaun nia laran, tenke hato’o bebeik detensaun
eh ema ne’e nian ba juís ne’ebé iha kbiit atu haree iha prazu legál nia laran.
Aleinde ne’e, Artigu 34 Konstituisaun RDTL
haktuir iha nia previzaun katak, akuzadu hotu-hotu sei nafatin inosente to’o
wainhira juís hakotu lia judisiál katak nia sala duni. Akuzadu sira iha direitu
atu hili nia defensór atu tau matan ba nia hahalok hotu-hotu iha prosesu laran
no lei mak sei hakotu kona-ba kazu ruma ne’ebé defensór tenke iha oin. Ema hotu-hotu iha direitu atu rona no atu
defende nia aan iha prosesu krime nia laran.
Nune’e mós bazeia ba Kovensaun Direitu Sivíl Polítika iha Artigu
14.3 haktuir katak, atu fó hatene kedas argidu ho detallu no iha lian ida
ne’ebé nia bele komprende kona-ba akuzasaun sira nia natureza no razaun prosesu
judisiál sira tenke la’o tuir tempu ne’ebé adekuadu no fasilidade naton hodi
prepara ninia defeza no komunika ho nia advogadu ne’ebé nia rasik hili nune’e
bele hetan julgamentu ne’ebé la hó atrazu exesivu.
Ema ida labele hetan tratamentu aat ka
dezumanu eh degradante tuir Artigu 30.4 KRDTL nune’e mós hakerek iha Konvensaun
Kontra Tortura ne’ebé Timor-Leste ratifika no asina ona. Estabelesimentu ba
Servisu Prizionál iha Timor-Leste (Regulamentu UNTAET Nú. 23/2001) hanesan mós
lei nasionál ne’ebé elabora prinsípiu sira ne’ebé instituisaun judisiáriu sira
iha Timor-Leste tenke la’o tuir, inklui mós instrumentu internasionál, Norma
Padraun Minimu Nasoins Unidas nian kona-ba Tratamentu ba Prizioneiru sira no
Konvensaun Nasoins Unidas Kontra Tortura, hamutuk ho konvensaun internasionál
sira seluk ne’ebé proteje grupu vulneravel inklui feto no labarik sira. Dekretu
Lei númeru 14/2014, Artigu 13 ema-prizioneirus ne’ebé iha prizaun preventiva no
Artigu 18 iha estabelesimentu prizionál ne’ebé regula separasaun ba prizioneiru
preventiva, joven no feto.
Mesmu ita iha ona instrumentu legál sira, maibé reálmente iha implementasaun sira seidauk haktuir saida maka prevé ona iha Konstituisaun no mós Konvensaun Internasionál inklui Padraun Nasoins Unidas sira seluk.
🔗Panorama Kondisaun Direitus Prizioneirus
⌛Debate Pro & Kontra Tematiku : JUSTISA KA INJUSTISA Prezidente Republlika fo Indulto Ba EP & MH Tuir Konstituisaun Lei Direitu Sidadadaun no Konsensaun Indulto ba Sidadaun Sira II Live Loron 18 Dezembru 2023