Klibur ba Lei Direitu no Justisa
Tuesday, October 22, 2024
Thursday, October 10, 2024
![]() |
Talk Show iha Kanal RTTL |
Dili, 24 Setembru 2024-HAK organiza Talk Show kona-ba “Esforsu ba Planeamentu, investimentu no Advokรกsia ne’ebรฉ integradu ba Melloramentu Sistema Bee, Saneamentu no Ijiene Rurais. Talk Show ne’e nu’udar mekanismu atu atualiza progresu siginifikadu no dezafiu prinsipal sira iha dezenvolvimentu setor bee, saneamentu no ijinee munisipรกl no Nasionรกl, hodi reforsa planeamentu no Investimentu ba Setor bee, saneamentu no Ijiene-BESI, nune’e mรณs atu fahe informasaun kona-ba BESI hanesan direitus umanus.
Orador sira, Exelentisima Diretora SMASA Munisรญpiu Baucau, Sra. Norberta da Costa, Xefi Departamentu Apoiu Programasaun no Investimentu Munisipal, Sr. Cosme H. Da C. Caldas no mos Diretor Asosiasaun HAK, Sr. Feliciano da Costa Araujo.
Wednesday, March 20, 2024
Atividade Kartaun Pontuasaun Komunidade-KPK |
Diretรณr HAK, Sr. Feliciano da Costa de
Araujo iha ninia
Intervensaun haktuir Bee nu’udar Direitus Umanus, ema hotu iha direitu asesu ba
bee moos. Bee mak fรณ moris ba ema, aihoris no balada sira. HAK
mai iha Suku Daisua hodi haree no identifika fali kondisaun bee moos.
Diskuasaun ohin loron ne’e hodi hetan ideia sira husi feto no mane ba mekanismu
jestaun ba bee moos nune’e mรณs atu haree ba jestaun bee presija envolvimentu
inan feton sira tanba dalaruma tenke la’o ho distansia do’ok, inan feton mak presija
bee barak liu, ida ne’e sai preokupsaun boot ba sosiedade no bele hetan
violasaun tanba distansia do’ok, bele hetan asaun ruma iha dalan klaran. Feto
ho mane iha papel ne’ebรฉ mak hanesan, HAK mai iha ne’e la’os lori solusaun
maibรฉ atu diskuti hodi hetan problema nune’e HAK elabora hodi hato’o no
rekomenda ba autoridade kompetente sira. Iha ambitu realizasaun Diskusaun Kartaun Ponstuasaun Komundiade-KPK iha 6
Marsu 2024 iha Suku Daisua Postu Administrativu Same.
Xefi Suku Daisua, Sr. Amorin da Silva Sarmento iha ninia
intervensaun haktuir katak HAK ho ninia parseiru sira ohin loron mai diskuti
kona-ba problema komunidade sira nian iha asuntu Bee moos. Durante ne’e komunidade sira no Grupu Maneja
Fasilidade-GMF hato’o problema mai autoridade suku. Suku Daisua ohin hetan
oportunidade tanba parseiru sira mai hodi halo diskusaun hodi indentifika
problema bee moos tau iha planu no buka dalan ba rezolve hamutuk problema bee
moos.
Komunidade sira iha direitu atu asesu ba bee maibรฉ iha mรณs dever atu
kuidadu fasilidade sira no tenke
partisipa iha atividade KPK ne’e, husu ba Xefi aldeia no komunidade sira
atu partisipa ativu hodi rona nune’e oinsรก hodi bele rezolve problema ba
jestaun bee moos. Suku Daisua sistema bee moos iha maibรฉ komunidade sira laiha
jestaun ho di’ak. Ohin sosiedade sivรญl ho Governu mai iha ne’e atu ita hamutuk
hodi haree ba problema bee moos. Parseiru sira la’os haree de’it ba Suku ida
maibรฉ hare ba problema iha suku barak tanba ne’e husu komunidade sira partisipa
ativu iha enkontru KPK ne’e, hodi buka solusaun liu husi halo planu asaun ba
rezolve problema bee moos iha suku Daisua. Tinan hitu (7) nia laran ona ami la
bele rezolve problema bee moos, ohin HAK ho parseiru sira mai ne’e oinsรก atu
diskuti ba problema sira hodi fรณ solusaun ba rezolve bee moos. Komunidade sira
laiha jestaun ba bee moos tanba komunidade dependensia liu ba parseiru sira no
laiha kontribuisaun. Husu ba komunidade presija identifika problema ba bee moos
nune’e tinan ohin ita labele dependensia ba parseiru sira. Tuir dadus Suku
Daisua nian komunidade 75% asesu
ona bee moos hodi di’ak no 25% mak la
asesu bee ho di’ak. Iha ambitu realizasaun Diskusaun Kartaun Ponstuasaun Komunidade-KPK
iha 6 Marsu 2024 iha Suku Daisua Postu Administrativu Same.
Jestรณr Programa Water Aid, Sra. Livia da Cruz iha ninia intervensaun
haktuir katak kontenti tebes tanba haree komunidade sira partisipa ativu.
Diskusaun KPK ne’e objetivu hamutuk hodi hamรณsu idea atu rezolve problema bee
moos hodi nune’e ema hotu bele asesu ba bee moos. Ohin diskusaun ne’e sei
koalia liu kona-ba bee rurรกl nia progresu no dezafiu sira ne’ebรฉ mak ezisti
hela no haree mรณs ba kondisaun fasilidade sistema bee moos, Ema ho Defisiensia
bele asesu no Konservasaun ba bee moos. Feto sira maka presija liu bee moos
nune’e husu feto maluk sira mak tenke hato’o idea barak iha nivรฉl suku.
Idenfitikaa problema iha nivรฉl suku, rezultadu grupu suku hodi halo planeamentu
ba programa suku nian, ba futuru Administrasaun Postu, SMASA bele konsidera
planu ne’e no mรณs Munisรญpiu bele uza hotu planu ne’e. Iha ambitu realizasaun
Diskusaun Kartaun Ponstuasaun Komundiade-KPK iha 6 Marsu 2024 iha Suku Daisua
Postu Administrativu Same.
Diretรณr SMASA-Manufahi, Sr. Domingos Sarmento Iha ninia intervensaun
hakutir katak, ema dehan laiha bee laiha moris no laiha sentina laiha
dengnidade, ita koalia kona-ba bee servisu ne’ebรฉ mak komplikadu, komunidade
sira nafatin dependente ba Governu sรฉ la hetan rezultadu, komunidade laiha
dever atu kuidadu fasilidade sira ne’ebรฉ mak estadu instala ona. HAK mai ne’e
hodi foti problema bee moos nu’udar direitus umanus, ema la hemu bee ne’e mate
tanba bee ne’e direitu fundamental ba ema nia moris. Bee ne’e importante saida
mak komunidade sira atu halo presija iha kolaborasaun ho Governu, Ajensia no komunidade sira iha Postu Administrativu 4
no totรกl Suku 29 presija iha ona konsiensia hodi halo jestaun di’ak ba sistema
bee moos sira.
Atividade KPK ne’e importante tebes, WaterAid mak lidera hodi tau fiar ba
parseiru HAK no Luta ba Futuru ne’ebรฉ ohin hamutuk iha ne’e atu koalia kona-ba
bee nu’udar direitus umanus. Ita hamutuk hodi buka solusaun problema bee moos
iha suku Daisua. Koalia mรณs kona-ba sustentablidade bee moos presija komunidade
sira nia dever atu resposabilidade mรกsimu, sistema bee moos ne’ebรฉ besik ona
uma oin presija halo jestaun di’ak ba bee moos . Husu ba komunidade sira nia
partisipasaun ativu iha atividade KPK ne’e hodi halo indentifka ba planu bee
moos iha suku Daisua. Iha ambitu realizasaun Diskusaun Kartaun Ponstuasaun
Komunidade-KPK iha 6 Marsu 2024 iha Suku Daisua Postu Administrativu Same.
Wednesday, February 21, 2024
![]() |
Foto/Professor & Estudante Partisipa iha Atividade oron invazaun Militรกr Japaun tama mai Timor-Leste ba dala-82 KOMUNIKADU IMPRENSA |
Ejizensia husi Professor no Estudante sira husu ba Ministรฉriu Edukasaun Integra Istรณria
Timor-Leste iha Kurรญkulu nasionรกl, ambitu Komemora Loron Invazaun Militรกr
Japaun mai Timor ba dala-82 (20 Febreiru 1942-45-20 Febreiru-2024 )
Dili-20 Febreiru 2024, komemora loron invazaun Militรกr Japaun tama mai Timor-Leste ba dala-82, iha funu mundiรกl daruak lori sofrimentu ba nasaun barak inklui mรณs povu Timor-Leste, iha momentu ne`ebรก povu Timรณr kuรฑesidu ho Timรณr Portugues. Invazaun militรกr Japaun iha momentu ne’ebรฉ lori sofrimentu barak, liu-liu ba feto foin sa'e sira.
Faktus husi istรณria hatudu katak violasaun seksuรกl nu’udar violasaun kontra umanidade durante tempu okupasaun nia laran ankontese liu-liu ba feto foin sa’e sai atan seksuรกl, eskravidaun seksuรกl ka ita bolu ho lian Japaun dehan (Jugun Ianfu) sira forsadamente sai vรญtima, sira nia sofrimentu iha tempu naruk nia laran mai to’o agora.
Asosiasaun HAK hamutuk ho Soliedaridade husi Japaun ka hanaran Koligasaun Japaun halo peskiza hodi hetan vรญtima total rua nulu-20 ne'ebรฉ mak hakarak koalia sira nia istรณria moruk pasadu nian iha tempu segunda guerra mundiรกl no husi vรญtima sira ne'e maiuria feto ne’ebรฉ identifika ona, ohin loron vรญtima nain sanulu resin sia (19) mak mate ona no hela nain ida de’it mak sei moris mak (Avo Ines Magalhaes Goncalves) husi postu Atsabe, Munisรญpiu Ermera.
Informasaun Relevante : Direitu Justisa ba Vรญtima Segunda Guerra Mundiรกl (1942-1945)
Famรญlia vรญtima sira sei kontinua hakilar ba lia loos no justisa ohin
loron estadu haluha atu rekuinese vรญtima violasaun pasadu ho nune`e ami husu no rekomenda :
1.
Husu
ba Governu Japaun atu husu diskulpa formรกl ba vรญtima sira
2. Husu
Estadu Timor-Leste atu servisu hamutuk ho Estadu Japaun hodi fรณ rekuรฑesimentu
formรกl ba vรญtima violasaun pasadu, funu daruak 1942-1945
3.
Husu
ba Governu Timor-Leste hodi servisu maka`as
hodi halo reparasaun ba vรญtima sira nia dignidade
4. Husu
ba Estadu atu servisu makas hodi halo peskiza
ba istรณria invazaun Militรกr Japaun mai Timor-Leste ne'ebรฉ sei haksumik hela
5. Husu
ba Estadu Timor-Leste liu husi Ministรฉriu Edukasaun atu tau mรณs konsiderasaun
ba istรณria pasadu invazaun militรกr Japaun mai Timor-leste, hodi integra istรณria nu'udar matรฉria iha kurrรญkulu nasionรกl
6. Husu ba Ministรฉriu Edukasaun atu hadia kurrรญkulu nasionรกl no integra istรณria Timor-Leste iha kurrรญkulu nasionรกl.
Informasaun Relevante : Istรณria Segunda Guerra Mundiรกl Invazaun Militรกr Japaun Mai Timor- Leste (1942-1945
Wednesday, January 31, 2024
Liquiรงa 26 Janeiru 2024
![]() |
Foto/ Diskusaun Kartaun Pontuasaun Komunidade (KPK)-Doc/HAK |
Vice Diretรณr Sr. Antonino de
Limas, iha ninia intervensaun subliรฑa katak HAK nu’udar organizasaun ne’ebรฉ
luta ba direitus umanus desde tempu okupasaun Indonรฉzia tau matan no defende
direitu prizioneirus polรญtiku Timor-oan, ohin loron Timor-Leste hetan ona ninia
independรฉnsia HAK kontinua luta ba direitus umanus ho ninia dimensaun ne’ebรฉ
luan. Tuir konstituisaun RDTL atu hakonu direitu ekonรณmia sosiรกl no kultura
-EKOSOK liu-liu ba asuntu bee moos nu’udar dereitu bรกziku ba ema nia moris no Estadu
Timor-Leste asina ona konvensaun
internasionรกl ba direitu asesu bee moos nu’udar direitu umanus ho nune’e Estadu
iha orbigasaun atu proteze no hakonu direitu sidadaun sira nian, maibรฉ sidadaun
sira mรณs iha dever obrigasaun no responsabilidade
ba fasilidade pรบbliku sira ne’ebรฉ Estadu hakonu ona .
Jestรณr Programa WaterAid Sr.Tome
Guterres iha ninia intervensaun, haktuir katak lori WaterAid ho parseiru HAK, FHTL
no GGFTL, hato’o agradese ba komunidade Suku Gugleur ne’ebรฉ partisipa ona hodi
halo diskusasun hamutuk ba bee moos liu husi Kartaun Pontusaun Komunidade-KPK.
Prosesu ne’e la’o tanba sosiedade sivรญl
hanesan liman ho ain Governu nian hodi hakonu no melhoramentu bee moos ba
komunidade iha nivรฉl rurรกl .
Prosesu KPK ne’e hamutuk ho parseiru estratรฉjiku sira hodi haforsa servisu Munisรญpiu liu husi SMASA hodi dezenvolve planu estratรฉjia bee, saneamentu no ijiene (BESI) iha nivรฉl munisรญpiu haree ba planu iha nivรฉl Aldeia, Suku, Postu no Munisรญpiu. Asuntu BESI sai prioridade ba Estadu atu tau atensaun maka’as. Liu husi enkontru KPK ne’e hodi haforsa WaterAid ho ninia parseiru sira hodi bele dudu asuntu BESI iha nivรฉl munisรญpiu no nasionรกl. Husu ba HAK atu bele kontinua toka nafatin, rekolha faktus mai husi komunidade hodi haforsa planeamentu sira nune’e hodi aprezenta ba nasionรกl tuir ezensia ne’ebรฉ mai ho evidensia .
Administrador Postu Maubara, Sr.
Alcino Freitas L. da Cruz iha ninia intervensaun subliรฑa husu ba komunidade sira
atu partisipa ativu, hanesan Autoridade Polรญtiku agredese ba WaterAid Timor-Leste
ho ninia parseiru sira ne’ebรฉ implementa ona programa KPK iha suku Gugleur,
komitmentu autoridade nafatin servisu hamutuk ho parseiru sira hodi bele lori
rezultadu atinjementu ba komunidade nian liu-liu bee moos. Postu mรณs husu ba Lideransa Autoridade Lokรกl Xefi Suku
sira ne’ebรฉ povu fรณ fiar ona presiza partisipa ativu tanba povu mak hili atu
sai servidor, se ita la ativu iha enkontru sira ne’e dezafiu.
Koalia kona-ba bee, saneamentu
no ijiene (BESI) importante tebes tanba bee liga ba ema nia moris, liuhusi diskusaun sira ne’e bele hetan deskobrimentu sira
no buka solusaun. Hanesan Administrador Postu sei orienta Xefi Suku, Xefi
Aldeia hodi halo levantamentu dadus kona-ba bee matan no sistema bee sira iha
Maubara inklui Suku Gugleur, hodi nune’e bele aliรฑa ho planeamentu nivel Postu
nian. Postu Maubara iha komitmentu atu apoiu parseiru sira maibรฉ presiza
hametin liรฑa kordenasaun, ba oin postu nafatin apoiu programa WaterAid, HAK,
FHTL no GFFTL, tanba bee moos ne’e asuntu vital presiza ita hotu esforsu no
kontribui. Iha ambitu ne’e Administrador Postu mรณs halo distribuisaun bebeirus
Ai-Mahoni 100 ba komunidade sira iha
aldeia Rai-Naba, Gugleur no Cai-Cassa atu kuda hodi proteze rai labele hetan
risku ba dezastre naturais.
Diretรณr Servisu Munisรญpal Agua,
Saneamentu no Ambiente -SMASA Sr. Hermino
da Costa Soares, ninia intervensaun subliรฑa liu tan agradese ba WaterAid ho nia
parseiru sira ne’ebรฉ ezesiste iha
Munisรญpiu Liquiรงa desde inisรญu tinan 2017 servisu makas iha asuntu BESI, husu ba komunidade sira atu apoiu hodi hato’o
informasaun ne’ebรฉ detailus nune’e bele hetan fukun sira, ohin ita hamutuk iha
ne’e hodi koalia kona-ba kartaun pontuasaun komunidade-KPK iha suku Gugleur, aldeia
tolu mak sai prioridade ba GMF (Small
Grand) ho apoiu planu inisรญu maibรฉ presiza kriteria lubuk ida, nune’e husu
komunidade sira atu partisipa ativu fรณ ideia no hodi hato’o kondisaun real ne’ebรฉ
mak iha, husu mรณs ba autoridade lokรกl sira nia papรฉl importante iha suku hodi tau matan sasan
hotu no partisipasaun tenke ativu.
SMASA rekursu umanus limitadu ho
nune’e iha ona planu atu rekruta ba Fasilitador Postu Administrativu (FPA) atu
servisu hamutuk ho komunidade sira ba iha bee rurรกl, SMASA tau matan bee rurรกl de’it, saneamentu konsentra iha urbana, nune’e
mรณs tau matan ba ambiente liu-liu ba proteze bee matan no konserva bee matan
sira, koalia kona-ba konservasaun no proteze bee matan, komunidade sira dalaruma tesi ai maibรฉ la hatene kuda
tanba ai sira ne’e mak fornese hela bee, ai sira tesi hotu mak sei hamosu
mudansa klima ho bai-loro naruk bee matan sira maran, presiza iha reflorestaun
ba ai sira, postu Maubara bebeiros iha komuidade sira menus kuda ai-oan.
Patisipante iha enkontru ne’e mai husi reprezentante Aldeia Caicasa nain 5, reprezentante Aldeia Dair nain 6, Xefi Suku, Ofisial Polisia Suku, inklui komundiade sira iha Aldeia Rainaba ho parte interesada sira seluk. Partisipante iha diskusaun ne’e hamutuk 59, feto 15 no mane 44.
Monday, December 18, 2023
๐๐จ๐ง๐๐ข๐ฌ๐๐ฎ๐ง ๐๐ญ๐ฎ๐๐ฅ ๐๐๐ ๐๐จ๐จ๐ฌ ๐ข๐ก๐ ๐๐ฎ๐ง๐ข๐ฌรญ๐ฉ๐ข๐ฎ (๐๐ข๐ฅ๐๐ฎ, ๐๐ข๐ง๐๐ซ๐จ, ๐๐๐ฎ๐๐๐ฎ, ๐๐ข๐ช๐ฎ๐๐ช๐ฎ๐, ๐๐ข๐ฅ๐ข, ๐๐ซ๐ฆ๐๐ซ๐, ๐๐ข๐ช๐ฎ๐ขรง๐ & ๐๐๐ง๐ฎ๐๐๐ก๐ข) ๐๐๐ซ๐ข๐ฎ๐๐จ ๐๐๐ซ๐ฌ๐ฎ-๐๐๐๐-๐๐ฎ๐ญ๐ฎ๐๐ซ๐ฎ ๐๐๐๐
๐๐๐ฏ๐ช๐ก๐ฉ๐๐๐ช ๐๐ค๐ฃ๐๐ฉรณ๐ง๐๐ฏ๐๐จ๐๐ช๐ฃ![]() |
Dadus Atual Bee Moos |
![]() |
Dadus Atual Bee Moos |
Tuesday, December 12, 2023
Dili,
27 Novembru 2023 (Tatoli)-Koordenador Monitรณrizasaun no Advokรกsia , Asosiasaun
HAK, Carlito da Costa, hateten Yayasan HAK husu ba Governu atu investe ba
asuntu Bee moos, Saneamentu no Ijiene (BESI) liuhosi Orsamentu Jerรกl Estadu
(OJE) 2024.
“Rekomenda ba Governu atu investe ba asuntu BESI tenke 3% hodi materializa programa IX Governu nian, katak asuntu BESI labele adia tan. Governu tenke kria sistema informasaun ida ne’ebรฉ adekuadu no uniforme hodi apoiu iha planeamentu integradu ba bee, saneamentu no ijiene.” Carlito da Costa hateten iha komprensia imprensa ne’ebรฉ realiza iha palapasu, segunda ne’e . Lee Kompletu
⌛Komferensia Imprensa liga ho asuntu kona-ba Subsidiu ba deputadu sira
Foto Komemora Loron Direitus Umanus ba dala-75/Doc-HAK |
Dili, 10 Dezembru 2023-HAK ho parseiru sira Komemora Loron Mundiรกl Direitus Umanus ho tema “Sorumutu Hodi Hanoin Hamutuk ba Ita-nia Kondisaun Real Relasiona ho Asuntu Agrikultura, Saรบde, Edukasaun no Bee Moos, no Buka Dalan Hodi Hatรกn ba Dezafiu Sira” (Iha รmbitu Komemorasaun Loron Direitus Umanus ba dala-75, 1948-2023”)
Objetivu husi
Sorumutu ne’e hanesa
edukasaun sรญvika atu kontinua fรณ hanoin no sosializa ba sosiedade Timor oan sira, liu-liu jerasaun foun sira kona-ba prinsรญpiu no valores demokrasia no direitus
umanus.
Iha
intervensaun husi Country Director WaterAid Timor-Leste, Sr. Justino da Silva salienta
liu kona-ba Bee nu’udar Direitus Umanus ne’ebรฉ sita ona iha Deklarasaun Universรกl Direitus Umanus-1948
kona-ba direitu ba moris mesmu la sita spesifikamente kona-ba direitu ba bee
moos. Iha tinan 2010 ofisialmente Organizasaun Nasois Unidas (ONU) deklara ona
bee nu’udar direitus umanus. Inkorpora mรณs iha Konstituisaun RDTL artigu 6, koalia
kona-ba dever Estadu nian atu asegura sidadaun nia moris ho dignu, moris di’ak
isin no klamar. Bee tenke seguru, kualidade bee tenke tuir standar Standart
Operasional Prosedur (SOP), nune’e ema bele konsumu ho di’ak no iha kualidade.
Presiza asesivel ba ema hotu, nune’e laiha ameasa ba ema vulneravel sira
hanesan inan feton no labarik feto sira waihira sira ba kuru bee.
Iha intervensaun husi Diretรณr AJAR Timor-Leste, Sr. Jose Luis Oliveira sita relasiona ho direitu asesu baa i-han, Edukasaun no Saรบde. Ezemplu balun kona-ba direitu ba ai-han relasiona ho normalizasaun presu ba merkadu li-liu ba presu fos ne’ebรฉ subsidiu envez fรณ ba povu, maibรฉ fรณ fali ba kompaรฑia sira hodi kontinua habokur sira. Relasiona ho asuntu edukasaun kontinua problematiku ne’ebรฉ Estadu ladun tau prioridade hodi investe ba kapasitasaun professor sira no kurikulum la la’o ho di’ak. Menus edukasaun sivika relasiona ho arte marsiais no joven sira. Relasiona ho asuntu saรบde Estadu ladun seriu hodi tau importansia ba direitu sidadaun asesu ba saรบde ho dignu. ai-moruk kontinua laiha, fasilidade saรบde menus, laiha polรญtika investimentu ida di’ak hodi hatan ba nesesidade povu nian. Ligasaun ho direitu feto sira tinan 20 resin ona sai pior liu tan, justisa la funsiona ho di’ak, autoridade suku ba protesaun direitu feto sira la funsiona, prinsipiu igualidade la la’o, halakon subsidiu bolsa da mรฃe. Desizaun ba sira nia-an de’it, ne’e abuzu de poder, ne’e polรญtika violasaun direitus umanus.
Alein de ne’e, iha mรณs intervensaun husi Koordenador Rede ba Rai, Sr. Domingos de Andrade kona-ba direitu asesu ba rai; Estadu produs ona lei kuaze 21 ona, maibรฉ asuntu direitu asesu ba rai kontinua problematiku. Eviksaun akontese iha fatin-fatin la konforma ho lei sira ne’ebรฉ produs ona. Sidadaun kiik sira kontinua sai vรญtima ba desizaun sira relasiona evikssaun sira. Iha eviksaun balu maka seidauk hetan kompensasaun, no mesmu hetan kompensasaun maibรฉ ladun justu ho kondisaun sidadaun sira nian. Maioria atu foti komunidade nia rai sempre ho razaun atu loke kampu de trabalho maibรฉ na realidade la akontese.
Analiza Sosiรกl Perspetiva D.U Relasiona ho Komemorasaun Loron Mundiรกl Direitus Umanus ba dala-75
⌛WaterAid Timor-Leste Direitu Asesu Ba Bee moos
Thursday, November 30, 2023
Reportajen Juvinal Cabral dos Santos
Atu hasae kapasidade guarda prizionariu konaba lideransa, komunikasaun efetivu, psikolojia no direitu nian, nune’e Asosiasaun HAK fasilita treinamentu ne’e, hodi tulun guarda sira atu bele hala’o sira nia serbisu ho diak liutan.
Iha treinamentu ne’e Diretor Ezekutivu Asosiasaun HAK Feliciano da Costa de Araujo, hateten formasaun ne’e ba guarda prizionariu fatin tolu Bekora, Gleno no Suai sira partisipa hodi kapasita kona ba lideransa ho komunikasaun efetivu, psikolojia no oinsa sira iha sensibilizasaun kona ba direitu ida ne’ebรฉ mak liga ba prizionariu sira, no ida ne’ebรฉ mak liga ba guarda rasik
“Ita hakarak atu hametin kooperasaun entermos husi Asosiasaun HAK rasik ho guarda prizional sira, inklui ho ita nia prizoneiru sira, ida ne’e mak sai esensial hanesan ita hotu hatene katak HAK nia estabelesimentu ne’e iha tempu okupasaun Indonesia ho nia asistensia ne’e ba liu prizioneiru politiku sira”, dehan Diretor Ezekutivu Asosiasaun HAK ba jornalista Neon Metin iha salaun Centro Nacional Chega CNC Balide, 30/11/2023”.
Nia hatutan agora ukun an ona tenke kontinua fo asistensia ba iha prizioneiru sira maibe la iha separasaun signifika hotu-hotu inklui mos ba iha guarda sira, atu nune’e sira fo asistensia ba prizioneiru sira hanesan familia ida maun alin no bin alin feton ho nan
Diretor HAK nee dehan atu bele hametin liu tan entermos hanesan ema Timoroan prizioneiru sira tama prizaun laos tanba hahalok ne’ebรฉ la di’ak maibe iha prizaun laran ne’e hanesan fatin hodi halo reflesaun, sira mos halo interasaun ho guarda prizioneiru sira nune’e hanesan familia nune’e prizioneiru sira bainhira fila ba komunidade familia nafatin ho guarda prizional.
“Foin lalais ita mos apoiu fundus uituan ba prizaun tolu hodi komemora 28 Novembro prizioneiru sira mos presiza animasaun, servisu ida ne’e mos laos HAK mesak ita iha mos redi servisu asuntu prizaun ninian, ne’e iha organizasaun lubuk ida mos ita iha neeba inklui Ministeiro da Justica, PRADET, FOKUPERS, no PDHJ involve sira para oinsa atu deskute asuntu prizaun ninian para atu labele mosu tan buat ida torturasaun ne’e, dehan Feliciano iha salaun Centro Nacional Chega CNC Balide”, Feliciano dehan
Relasiona formasaun ne’e partisipasaun guarda prizional husi Becora nain 8, Gleno nain 7 no Suai nain 10 sira ne’e reprezentante ba prizaun fatin tolu sira ne’ebรฉ hetan oportunidade ona ne’e halo rotasaun seidauk tuir ne’e mak agora tuir fali no formasaun loron ida deit tanba tuir materia ne’ebรฉ prepara.
Apoiu fundus husi SAKSAS ba Asosiasaun HAK asina iha fulan Agosto simu $30.000 USD ne’e ba fulan neen remata iha fulan Janeiru maibe fundus ne’e laos HAK de’it mak hetan parseiru hotu hotu mos simu ida ne’e, laos ba atividade formasaun ba guarda prizioneiru de’it maibe iha mos talk show, produsaun Voletim sira iha mos monitorizasaun ba iha prizaun tolu ne’e depois sei halo dialogu pรบbliku, diretor ne’e deklara
Iha fatin hanesan Xefi Seksaun Seguransa Estabelesimentu Prizional Gleno, Manuel de Deus Soares hateten formasaun ida ne’e bele kapasita sira nia an hanesan guarda tanba idade aumenta kapasidade menus tenke refres kadi beibeik nune’e kapasidade ezekusaun di’ak liu
“Sempre hasoru dezafiu mak la iha motivasaun ruma ba ami nia servisu la iha progresaun durante tinan ruanulu resin situasaun ne’e ita kompara hanesan emerjensia hela de’it, ami nia tratamentu ba dadur sira iha Timor ne’e di’ak tuir estandar internasional no sira nia direitu ne’e asegura duni”, dehan Xefi Seksaun Seguransa Estabelesimentu Prizional Gleno
Nia hatutan, maske limita prizioneiru sira nia direitu balun labele movimentu ba mai maibe sira biban atu tuir formasaun oioin ne’ebรฉ mak kapasita sira ikusmai hanesan baze ruma ne’ebรฉ naton ba prizioneiru sira depois fila ba familia no sosiedade prontu ona hasoru moris ne’e
Entrentantu Xefe Sesaun ne’e deklara prizioneiru dadaun iha Gleno hamutuk nain 99, feto nain 15, mane nain 84 nune’e husu governu bele tau matan nafatin ba prizaun hodi halo mudansa inklui fo mos motivasaun ba prizioneiru no mos ba guarda sira atu nune’e bele servisu ho di’ak nafatin
Fontes Orijinal ; Neon Metin Info
#English Version;
HAK Facilitates Training for Prison Guards, To Strengthen Leadership Quality, Communication and Psychology
To increase the capacity of prison guards on leadership, effective communication, psychology and law, HAK Association facilitated this training, to help guards to perform their duties better.
In this training, Executive Director of HAK Association Feliciano da Costa de Araujo, said the training for prison guards in three places Bekora, Gleno and Suai participated to train on leadership with effective communication, psychology and how they have awareness about rights which is attached to the prisoners, and which is attached to the guard himself
“We want to strengthen the internal cooperation of the HAK Association itself with the prison guards, including our prisoners, this is essential as we all know that HAK's establishment was during the Indonesian occupation with its assistance. and especially political prisoners”, said Executive Director of HAK Association to journalist Neon Metin in the hall of Centro Nacional Chega CNC Balide, 30/11/2023”.
He added that now independence must continue to provide assistance to prisoners but there is no separation means everyone including the guards, so that they provide assistance to prisoners as a family brothers and sisters and mothers
Director HAK said that in order to strengthen the entermos as Timorese prisoners enter prison not because of bad behavior but in prison is a place to reflect, they also interact with prison guards so and as a family so prisoners when they return to the family family remain with the prison guard.
“Recently we also supported a little funds to three prisons to commemorate 28 November prisoners also need animation, this service is not only HAK we also have a network of prison affairs services, there are many organizations we are there including the Ministry of Justice, PRADET, FOKUPERS, and PDHJ involve them to discuss the issue of prison so that there is no more torture, said Feliciano in the hall of the National Center Chega CNC Balide, "Feliciano said
Related to this training participation prison guards from Becora 8, Gleno 7 and Suai 10 they are representatives of the three prisons that have the opportunity to rotate not follow this is now follow again and one-day training because it follows the material prepared.
Support funds from SAKSAS to HAK Association signed in August received $ 30,000 USD for six months ending in January but the funds are not only HAK received all partners also receive this, not for training activities for prison guards only but there is also talk show, production Voletim there is also monitoring to the three prisons after public dialogue will be held, the director declared
In the same place, Head of Security Section of Gleno Prison Establishment, Manuel de Deus Soares said this training can train themselves as guards because age increases less capacity must be refreshed regularly so that execution capacity is better
“We always face challenges that there is no motivation for our work there is no progress for twenty years this situation we compare as an emergency, our treatment of prisoners in Timor is good according to international standards and their rights are ensured”, said the Head of the Security Section of the Gleno Prison Establishment
He added, although limiting prisoners' rights some can not move back and forth but they have the opportunity to attend various training that trains them eventually as a base that is strong for prisoners after returning to family and society is ready to face life teacher
Meanwhile, the Head of the Session declared that there are 99 prisoners in Gleno, 15 women and 84 men, so he asked the government to continue to monitor the prison to make changes, including giving motivation to prisoners and guards so that e can still work well
Dili, 30 Novembru 2023
HAK-Fasilita Formasaun ba Guarda Prizioneiru
HAK-Fasilita Formasaun ba Guarda Prizionรกl husi Prizaun tolu ho tema “Optimaliza Kbiit Lideransa, Psikososial no Komunikasaun Efetivu ba Guarda Prizionรกl iha Prizaun Becora, Gleno no Suai Haree Husi Oklu Direitus Umanus”.
Foto Formasaun ba Guarda Prizional/Doc-HAK |
Objetivu husi formasaun ida ne’e hanesan oportunnu ba Guarda Prizionรกl sira atu hametin liu tan koรฑesimentu kona-ba kualidade lideransa, emosionรกl no maneira komunikasaun oinsรก bele sai enerjia hodi haforsa sira nia empeรฑamentu servisu sira la’o ho efisien liu tan.
Iha intervensaun badak husi Diretรณr
Diresaun Nasionรกl Servisu Prizionรกl no Reinsersaun Sosiรกl (DNSPRS)
Sr. Delfio Alves, salienta katak
materia workshop importante atu eleva liu tan kapasidade Guarda sira nian oinsรก
bele trata prizioneiru sira ho dignu no halo atendimentu sira la’os de’it atu
kumpri lei sira, maibรฉ tratamentu ida ho dignu, ho fuan tuir ita nia
konsiensia.
Nune’e mรณs intervensaun badak husi reprezentante SASCAS, Sra. Laurinda Betti, sita katak Tema workshop ne’e importante, tanba Guarda P. Sira mak hasoru ema ho karakter oi-oin. Tuir lei, Guarda sira iha direitu atu hetan formasaun oi-oin, nune’e kontinua hametin sira nia koรฑesimentu ba tratamentu prizioneiru sira ho digno no respeita direitus umanus. Guarda sira presiza hetan tratamentu dignu mรณs, relasaun ho sira nia bem estar atu sira bele satisfas ho sira nia empeรฑementu servisu sira. Karik sira nia salariu ne’e sufisiente ba sira nia bem estar ka la’e? Tanba ne’e nia efeitu bele afeta psikolojikamente iha sira nia uma laran ka iha servisu fatin.
Foto Formasaun ba Guarda Prizional/Doc-HAK |
#English Version;
HAK-Facilitates Training for Prison Guards
HAK-Facilitated Training for Prison Guards from three Prisons with the theme “Optimizing Leadership, Psychosocial and Effective Communication Capacity for Prison Guards in Becora, Gleno and Suai Prisons from a Human Rights Perspective”.
The objective of this training is an opportunity for Prison Guards to further strengthen their knowledge of leadership qualities, emotional and communication skills how to become energy to strengthen their commitment to work more efficiently.
In a brief intervention by the Director of the National Directorate of Prison Services and Social Reintegration (DNSPRS)
Sr. Delfio Alves, stressed that the workshop material is important to further raise the capacity of the guards how to treat prisoners with dignity and provide services not only to comply with the laws, but a treatment with dignity, with heart according to our conscience .
Also a short intervention by the representative of SASCAS, Sra. Laurinda Betti, quoted that the theme of the workshop is important, because Guarda P. They meet people with different characters. According to the law, guards have the right to receive various training, thus continuing to strengthen their knowledge of the treatment of prisoners with dignity and respect for human rights. Guards need to be treated with dignity as well, in relation to their welfare so that they can be satisfied with their service commitments. Is their salary enough for their welfare? Therefore, its effects can affect them psychologically at home or at work.
Monday, November 27, 2023
Kondisaun Asesu Bee Moos Komunidade Rural/Doc-HAK |
Bee moos, saneamentu no Ijene nu’udar direitu umanus ne’ebรฉ labele haketak ho ema nia moris. Investe iha bee moos no saneamentu nu’udar meius ida atu melรตria di’ak liu tan iha setรณr saรบde, agrikultura, edukasaun, meiu-ambiente hodi haburas kresimentu ekonomiku, moris di’ak sidadaun sira nian inklui hadia oportunidade ba empregu no produtividade nasaun nian. Estadu liu husi Governu esforsu oi-oin atu hakonu direitu fundamnetu ida ne’e. Biar nune’e asuntu bee moos sei kontinua problematiku tanba komunidade balu kontinua la asesu bee ho di’ak.
Rezultadu deskobrementu HAK, ba kondisaun asesu bee komunidade iha Munusรญpiu 6 (๐ฉ๐๐๐๐๐, ๐ฝ๐๐๐๐๐๐๐, ๐จ๐๐๐๐, ๐จ๐๐๐๐๐, ๐ซ๐๐๐ & ๐ฌ๐๐๐๐๐), ho totรกl ๐๐ฎ๐ค๐ฎ ๐๐, ๐๐ฅ๐๐๐ข๐ ๐๐๐, totรกl populasaun Rihun Atus tolu Ualu, Atus Rua Sanulu Resin Tolu (๐๐๐,๐๐๐) no mรณs total uma kain Rihun neennulu Resin Neen, Atus Tolu Neennulu Resin Tolu (๐๐,๐๐๐). “Klasifika :
1. Uma kain ne’ebรฉ asesu kanalizasaun totรกl rihun haat nulu resin neen, atus rua sanulu (๐๐,๐๐๐) ๐ค๐ ๐๐,๐๐ %)
2. Uma kain ne’ebรฉ
asesu bee matan totรกl rihun sia, atus ualu haat nulu resin sia (๐,๐๐๐) ๐ค๐ ๐๐, ๐๐ %)
3. Uma kain ne’ebรฉ asesu bee posu totรกl rihun sanulu, atus tolu haat (๐๐,๐๐๐) ๐ค๐ ๐๐, ๐๐ %).
๐๐๐ ho Parseiru realiza Auditoria sosiรกl liu husi mekanismu diskusaun ๐๐๐ซ๐ญ๐๐ฎ๐ง ๐๐จ๐ง๐ญ๐ฎ๐๐ฌ๐๐ฎ๐ง ๐๐จ๐ฆ๐ฎ๐ง๐ข๐๐๐๐-๐๐๐ ๐ข๐ก๐ ๐๐ข๐ฌ๐ญ๐๐ฆ๐ ๐๐๐ ๐ซ๐ฎ๐ซ๐๐ข๐ฌ ๐๐, ๐ข๐ก๐ ๐๐ฎ๐ง๐ข๐ฌรญ๐ฉ๐ข๐ฎ (๐๐๐ง๐ฎ๐๐๐ก๐ข ๐๐ ๐๐ข๐ช๐ฎ๐ขรง๐ ๐๐).
Husi rezultadu
auditoria sosiรกl hatudu katak sistema bee sira ne’ebe mak harii ona tinan rua
ba leten hasoru desafiu iha ninia operasaun no manutesaun tanba barak mak aat
no la funsiona. ๐๐ฎ๐ฌ๐ข ๐ฌ๐ขs๐ญ๐๐ฆ๐ ๐๐๐ ๐๐ ๐ง๐’๐๐รฉ ๐ฆ๐๐ค ๐๐๐ ๐ก๐๐ฅ๐’๐จ ๐๐ฎ๐๐ข๐ญ๐จ๐ซ๐ข๐ ๐ฌ๐จ๐ฌ๐ขรก๐ฅ ๐ก๐๐ญ๐ฎ๐๐ฎ ๐ค๐๐ญ๐๐ค ๐๐ % ๐ฆ๐๐ค ๐๐ฌ๐ญ๐ซ๐ฎ๐ญ๐ฎ๐ซ๐ ๐๐๐
๐ฅ๐ ๐๐ฎ๐ง๐ฌ๐ข๐จ๐ง๐.
Estrutura GMF la funsiona kontribui ba sistema bee la funsiona ho efetivu.
Amostra dadus deskobrementu Bee moos komunidade iha Munisรญpiu 6 ;
a) Munisรญpiu Viqueque
1) Suku Bibileo
Komunidade uma kain 499 mak asesu ba bee posu no uma kain 190 mak asesu bee
matan
2) Suku Bahalara-Wain
Komunidade uma kain 900 mak asesu ba bee posu no uma kain 119 mak asesu bee
matan
3) Suku Uma Tolu uma kain 761 mak asesu bee posu
b) Munisรญpiu Baucau
1) Suku Tequinomata
Komunidade uma kain 113 mak asesu bee posu
2) Suku Seisal Komunidade uma kain 425 mak asesu bee matan
c) Munisรญpiu Ainaro
1) Suku Mulo Komunidade
uma kain 1055 asesu bee matan
2) Suku Soro Komunidade
uma kain 380 mak asesu bee matan
3) Suku Casa Komunidade uma kain 211 mak asesu bee matan
d) Munisรญpiu Aileu
1) Suku Lausi
Komunidade 113 asesu bee matan
2) Suku Liurai Komunidade uma kain 917 mak asesu bee matan
e) Munisรญpiu Dili
1) Suku Camea
Komunidade uma kain 561 mak asesu bee matan
2) Suku Becora Komunidade uma kain 393 mak asesu bee matan
f) Munisรญpiu Ermera
1) Suku Estadu
Komunidade uma kain 354 mak asesu bee matan
2) Suku Poetete Komundade uma kain 319 mak asesu bee matan
HAK nia observasaun jeral, Kondisaun komunidade nian asesu ba bee matan no bee posu kontinua akontese tanba investimentu Orsamentu Jeral Estadu-OJE ba asuntu infraestrtura bazika seidauk adekuadu, asuntu mudansa klimatika. Mudansa klimatika rekursu natureza ne’ebรฉ afetadu liu mak bee tanba iha tempu bai loro rekursu bee matan menus, halo bee maran no iha tempu udan akontese inundasaun estragus ba bee matan protejidu sira, ida ne’e fรณ impaktu komundiade sira la asesu bee ho kualidade no di’ak, liu-liu labarik no feto sira. Sita sira nia tempu barak liu ba kuru bee no sira lakon servisu produtivu sira ne’ebรฉ loloos tenke halo.
Kondisaun seluk kresimentu populasaun ne’ebรฉ kontinua aumenta ezije liu tan demanda ema nian asesu ba bee. La iha sistema informasaun bee saneamentu no ijiene-BESI ne’ebรฉ bele kontribui ba entidade estadu sira atu elabora planeamentu ne’ebรฉ korespende ba kondisaun komunidade sira nian asesu bee tantu iha รกrea rurais no mรณs รกrea urbana. GMF servisu ho voluntariamente, komunidade sira seidauk senti sai nain ba sistema bee sira ne’ebรฉ mak Estadu liu husi Governu, Parseiru Dezenvolvimentu sira harii Kondisaun seluk mรณs komunidade barak mak hela iha knua antigu/foho leten ne’e susar atu kanaliza sistema bee ba sira.
HAK fiar tebes, Komitmentu programa IX Governu nian ne’ebรฉ investe ba Bee moos no Saneamentu bรกziku labele adia tan. Hein katak durante periodu tinan lima, Governu iha pleaneamentu ba investimentu ida ne’ebe adekuadu, kria mekanismu koordenasaun ho instituisaun sira seluk ne’ebรฉ efetivu hodi dezenvolve no kontribui ba mudansa ne’ebรฉ boot asesu komunidade nian ba bee moos ida seguru, sustentavel no inkluzivu.
Download File Konferensia Imprensa versaun PDF