Istória
Segunda Guerra Mundiál Invazaun Militár Japaun Mai Timor-Leste (1942-1945)
Segunda
Guerra Mundiál ka Funu Mundiál daruak, lori sofrementu ba nasaun
barak inklui mós ba povu Timor-Leste. Iha momentu ne’ebá povu Timór
koñesidu nu’udar Timór Português. Militár Japonés invade Timór Português iha
20 Fevereiru 1942 to’o Agustu 1945, lori sofrimentu bo’ot ba Timór-oan no liu-liu ba feto fóinsa’e sira. Faktus
krime kontra umanidade durante tempu okupasaun Militár Japaun nian iha Timór, rezulta feto fóin sa’e sira fórsadamente sai vítima. Ho lian Japaun nian hanaran Jugun Ianfu ka
atan seksuál (eskravidaun
seksuál). Tuir
rezultadu peskiza HAK ho koligasaun Japonés sira ba Timor-Leste, dezde tinan
2005-2010. Iha vítima
hamutuk nain 20. Vítima
sira ne’e mak iha korazen no aten brani hodi haktuir sai sira nia istória moruk no
nakukun.
Alende
ne’e, Timór oan koaze rihun atus neen liu (600.000) mak hetan serbisu
obrigatoriamente ka ho lian Japaun nian (romusa) hodi
fórnese hahan ba tropáz Japonés sira durante tinan tolu ho balu nia laran.
Husi vítima nain 20 ne’e, iha vítima nain 19 maka mate ona hela nain 1 mak sei
moris.
Normalmente
kada tinan HAK ho nia parseiru estratejiku sira komemora loron invazaun Militár
Japonés mai Timor-Leste (20 Fevreiru 1942-45) hodi hanoin hikas vítima
sira nia sofrementu ho programa Ekpozisaun no Semináriu ba Estudante
Universitáriu, ONG Nasionál no Média Nasionál sira. Maibé, komemorasaun ba
tinan ida ne’e, HAK hamutuk ho parseiru Estratejiku organiza eventu “La’o
Ain hodi Sunu Lilin no Kari–Aifunan iha Monumentu Segunda Guerra Mundiál Largo
Lecidere” Atu fanun públiku liu-liu joven sira bele hatene istória
luta libertasaun nian, la’os de’it movimentu kontra kolonialismu Português no
okupasaun ilegal rejimi militár Soeharto nian, maibé mós invazaun militár
Japaun nian iha II Guerra Mundiál, ne’ebé lori mós sofrimentu ba povu
Timor-Leste. Liu ona tinan 80 resin, ita nia memória ba istória Jugun
Ianfu (Atan Seksuál) ne’ebé mak akontese iha Segunda Guerra Mundiál hahú mihis
no atu sai mout ba dadaun.