Lian Agrikultura
Foto Ekipa HAK Monitorizasaun Grupu Toos Nain iha Fatuquero/Gleno-Doc HAK |
Ai-han, komponenti ida ne’ebé labele hasai ka hado’ok husi ema nia moris. Tanba ne’e, ai-han nu’udar direitu fundamentu, ne’ebé Estadu parte sira Konvensaun Internasionál Direitu Ekonómia, Sosiál no Kultura, iha obrigasaun hodi kria kondisaun, atu nune’e ninia sidadaun sira iha vontadi hodi hala’o vida agríkola. Nune’e bele halo prodús ai-han ne’ebé sufisienti ba sira ninia nesesidade konsumu no distribuisaun ba merkadu lokál hodi hakonu sira ninia nesesidades báziku sira. Tanba ne’e HAK hanesan onganizasaun naun-govermentál ida ne’ebé ninia servisu esensiál maka tau matan ba asuntu sira ne’ebé liga liu ho direitu sira ema nian.
HAK identifika Munisípiu 6 mak hanesan Aileu, Ainaro, Baucau, Viqueque, Dili no Ermera; sai hanesan área tarjetu ba HAK nia aktividades monitórizasaun hodi asegura katak populasaun husi Munisípiu sira refere hetan sira nia direitu báziku, inklui direitu atu asesu ai-han ho kualidade, seguru no prodús rasik no halo distribuisaun rasik (Soberania ai-han). Atu asegura direitu báziku hirak ne’e, HAK iha esprensia servisu hamutuk ho entidades diferente hanesan autoridade lokál, juventude, Polísia, Diresaun Edukasaun, Munisípiu, Diresaun Agrikultura, Líder feto, inklui ONG sira iha Munisípiu hodi bele asegura katak populasaun husi Munisípiu sira refere hetan sira nia direitu báziku ba prodús ai-han ho sustentavél liu husi atividade sira.Oinsá mak sidadaun sira bele ba to’o faze ikus sira iha ai-han ne’ebé menus iha sira nia uma laran, polítika Minísteriu Agrikultura nian tenke opta polítika deversifikasaun, hodi nune’e sidadaun sira kontinua kuda ai-han oi-oin iha sira nia kintál, to’os laran no natar laran.
Nune’e, wainhira mosu tempu ne’ebé ladiak (bai loro naruk ka udan la para), agrikultór sira nafatin kolleta ai-han hodi hatan ba nesesidade konsumu. Ho nune’e, maka povu iha nasaun ida ne’e bele to’o auto sufisienti ai-han, mak ita bele reklama katak ita to’o duni ona soberania ai-han. produsaun agrikultór nian atu sai di’ak liu, depende mós ba polítika Estadu ida nian, opta sá sistéma agrkultura? Opta sistéma agrikultura mekanizasaun, sistéma agrikultura revolusaun verde, sistéma agrikultura sustentavél ka sistéma agrikultura orgániku ?
Agrikultura sai hanesan fatór kulminante hodi termina povu Timor-Leste nia moris en jerál. Tama ona ba tinan 16 maka Povu Timor-Leste kore-an husi okupasaun rejíme militár Indonézia. Durante tempu ukun rasik-an ne’e, povu seidauk sente loloos sintidu libertasaun nasionál. Tanba kuaze maioria povu Timor-Leste sei hela ho kondisaun susar, tanba sei menus ai-han. Menus ai-han ne’e depende ba produsaun rai laran nian. Produsaun ai-han ne’e mós depende ba fatin ka área ne’ebé to’os ka natar na’in sira atu asesu ba. Biar to’os na’in no natar na’in sira iha fatin ka área produsaun ne’ebé luan, maibé kondisaun mínimu la natoon (irigasaun seidauk di’ak), agrikultór sira mós sei labele halo produsaun tuir kbi’it ne’ebé iha. Situasaun hirak ne’e hotu, halo kuaze Timoroan sira hasoru problema todan. Nune’e ita nia moris mós sei nafatin hakdasak no namu’uk iha fatin. Ita nia Governu foti ona medida no esforsu oi-oin hodi hatan ba problema ai-han, nune’e dalan ne’ebé fasíl liu, Governu halo mak aloka osan hodi ba sosa husi rai seluk nia ai-han (foos) husi Vietnam no Thailandia. Maibé esforsu hirak ne’e sei hatan de’it ba périudu tempu badak nian no sei labele eziste too tinan naruk mai. Tan osan ne’ebé ita nia Governu uza hodi sosa rai seluk nia produtu, ba tempu ruma sei labele kontinua tan, tanba ita nia osan mós sei menus ba bei-beik no bele mamuk no mohu iha loron ruma.
Iha fulan Outubru 2010, Governu Timor-Leste liu-hosi Ministériu Agrikultura no Peska, no Ministériu relevante seluk hanesan Ministériu Finansa, Ministériu Ekonómia no Dezenvolvimentu, Ministériu Edukasaun, Ministériu Saúde, Ministériu Solidariedade Sosiál, Reprezentante Nasoens Unidas no Ajénsia ONU nian hotu iha Timor-Leste lansa tiha ona deklarasaun ida ho naran Deklarasaun Comoro ba hakotu Hamlaha no Malnutrisaun iha Timor-Leste.
Iha deklarasaun ne’e, Governu no Ajénsia Nasoens Unidas
nian, afirma sira nia komitmentu ba kombate hamlaha no redúz malnutrisaun liu
husi hasa’e produsaun agrikola ida nakonu ho kualidade no kuantidade hodi bele
responde ba nesesidade konsumu iha nivél uma-kain. Mezmu hanesan ne’e, to’o agora fornesimentu ai-han iha
nivél uma-kain sei menus teb-tebes, nune’e mós populasaun
barak konsumu ai-han ne’ebé nutrisaun ladun
favoravél, ne’ebé laiha proteina no
vitamina di’ak hodi kontribui ba isin di’ak.
Dezenvolvimentu agrikultura iha Timor-Leste seidauk iha-mudansa ida ne’ebé signifikativu hodi asegura
ai-han ne’ebé sufisiente ba uma-kain hodi asegura konsumu ai-han iha nivél famillia ne’ebé sufisiente konforme padraun nasionál nian.
Hare ba
situasuan hirak ne’ebé haktuir iha
leten, fó alarma ka sinál boot ba ita ne’ebé nu’udar mata dalan ba to’os na’in ho natar na’in sira, atu la
husik sira hodi kontinua moris iha dependénsia nia laran. Tan sira (to’os na’in ho
natar na’in) mak úniku autór hodi termina
ita nia ukun rasik- an ho loloos no dignu. Ukun rasik-an katak ita sei liberta ita nia an husi kiak no
hamlaha, mak ita hahú hatene oinsá agrikutór sira bele halo produsaun ho másimu
no sustentavél mak hafoin ita bele atinzi soberania ai-han hodi hametin ita nia ukun rasik-an ida ne’e, ohin no
futuru.
Konforme realidade
hatudu, maioria husi populasaun Timor-Leste hela iha área rurál, no moris nu’udar agrikultór. Tanba ne’e, seitór agrikultór nu’udar fontes
prinsipál atu sustenta populasaun sira nia moris no sai hanesan baze ba
dezenvolve ekonómia
báziku.
Estadu Timor-Leste iha responsabilidade
konstituisionál
atu hakonu nia ema sira nia direitu ekonómia, ne’ebé nia ratifika ona konvensaun internasionál lubuk ida,
liu-liu Konvensaun Internasionál kona-ba Direitu Ekonómia, Sosiál no Kulturál (KIDESK) ne’ebé sai hanesan lei iha nasaun ida ne’e.
Sistéma agrikultura iha Timor-Leste, nafatin la’o seidauk di’ak ne’ebé agrikultór sira halo to’os, kontinua ho sistéma tradisionál, por exemplu nafatin-lere no sunu rai no tesi ai iha áreas rurais sira, produsaun agrikóla ne’ebé menus ba bei-beik, ameasa no risku dezastre naturais kontinua akontese iha fatin-fatin. Iha parte seluk, problema mudansa klímatika ne’ebé afeta ba agrikultór sira nia produsaun tu’un. Kondisaun hanesan ne’e prejudika no afeta tebes ba seguransa ai-han no soberania ai-han hodi bele responde ba ejizensia konsumidór sira nian iha rai laran.