Wednesday, January 31, 2024

HAK- ho Parseiru Estratéjiku Realiza Programa Auditória Sosiál Liu Husi Instrumentu Kartaun Pontusaun Komunidade (KPK) iha Suku Gugleur

Liquiça 26 Janeiru 2024

Foto/ Diskusaun Kartaun Pontuasaun Komunidade (KPK)-Doc/HAK
HAK-hamutuk ho parseiru estratéjiku sira realiza programa auditórisa sosiál liu husi intrumentu kartaun pontuasaun komunidade-KPK Suku Gugleur, Postu Maubara, Munisípiu Liquiça. Objetivu mak atu identifika progresu no dezafiu sistema bee iha nivél Suku no hamutuk buka solusaun efetivu ba meloramentu bee no sustentabilidade liu husi faze partisipasaun, transparensia no  akuntabilidade, hodi kontribui ba planeamentu, investimentu no advokasia ne’ebé integradu iha nivél Suku, nivél Postu no Munisípiu ba fornesimentu bee ida sustentavel, seguru no inkluzivu.

Vice Diretór Sr. Antonino de Limas, iha ninia intervensaun subliña katak HAK nu’udar organizasaun ne’ebé luta ba direitus umanus desde tempu okupasaun Indonézia tau matan no defende direitu prizioneirus polítiku Timor-oan, ohin loron Timor-Leste hetan ona ninia independénsia HAK kontinua luta ba direitus umanus ho ninia dimensaun ne’ebé luan. Tuir konstituisaun RDTL atu hakonu direitu ekonómia sosiál no kultura -EKOSOK liu-liu ba asuntu bee moos nu’udar dereitu báziku ba ema nia moris no Estadu Timor-Leste  asina ona konvensaun internasionál ba direitu asesu bee moos nu’udar direitu umanus ho nune’e Estadu iha orbigasaun atu proteze no hakonu direitu sidadaun sira nian, maibé sidadaun sira mós iha dever  obrigasaun no responsabilidade ba fasilidade públiku sira ne’ebé Estadu hakonu ona .

Jestór Programa WaterAid Sr.Tome Guterres iha ninia intervensaun, haktuir katak lori WaterAid ho parseiru HAK, FHTL no GGFTL, hato’o agradese ba komunidade Suku Gugleur ne’ebé partisipa ona hodi halo diskusasun hamutuk ba bee moos liu husi Kartaun Pontusaun Komunidade-KPK. Prosesu ne’e la’o  tanba sosiedade sivíl hanesan liman ho ain Governu nian hodi hakonu no melhoramentu bee moos ba komunidade iha nivél rurál .

Prosesu KPK ne’e hamutuk ho parseiru estratéjiku sira hodi haforsa servisu Munisípiu liu husi  SMASA hodi dezenvolve planu estratéjia bee, saneamentu no ijiene (BESI) iha nivél munisípiu haree ba planu iha nivél Aldeia, Suku, Postu no Munisípiu. Asuntu BESI sai  prioridade ba Estadu atu tau atensaun maka’as. Liu husi enkontru KPK ne’e hodi haforsa WaterAid  ho ninia parseiru sira hodi bele dudu asuntu BESI iha nivél munisípiu no nasionál. Husu ba HAK atu bele kontinua toka nafatin, rekolha faktus mai husi komunidade hodi haforsa planeamentu sira nune’e hodi aprezenta ba nasionál tuir ezensia ne’ebé mai ho evidensia .

Administrador Postu Maubara, Sr. Alcino Freitas L. da Cruz iha ninia intervensaun subliña husu ba komunidade sira atu partisipa ativu, hanesan Autoridade Polítiku agredese ba WaterAid Timor-Leste ho ninia parseiru sira ne’ebé implementa ona programa KPK iha suku Gugleur, komitmentu autoridade nafatin servisu hamutuk ho parseiru sira hodi bele lori rezultadu atinjementu ba komunidade nian liu-liu bee moos. Postu mós husu ba Lideransa Autoridade Lokál Xefi Suku sira ne’ebé povu fó fiar ona presiza partisipa ativu tanba povu mak hili atu sai servidor, se ita la ativu iha enkontru sira ne’e dezafiu.

Koalia kona-ba bee, saneamentu no ijiene (BESI) importante tebes tanba bee liga ba ema nia moris, liuhusi diskusaun sira ne’e bele hetan deskobrimentu sira no buka solusaun. Hanesan Administrador Postu sei orienta Xefi Suku, Xefi Aldeia hodi halo levantamentu dadus kona-ba bee matan no sistema bee sira iha Maubara inklui Suku Gugleur, hodi nune’e bele aliña ho planeamentu nivel Postu nian. Postu Maubara iha komitmentu atu apoiu parseiru sira maibé presiza hametin liña kordenasaun, ba oin postu nafatin apoiu programa WaterAid, HAK, FHTL no GFFTL, tanba bee moos ne’e asuntu vital presiza ita hotu esforsu no kontribui. Iha ambitu ne’e Administrador Postu mós halo distribuisaun bebeirus Ai-Mahoni 100  ba komunidade sira iha aldeia Rai-Naba, Gugleur no Cai-Cassa atu kuda hodi proteze rai labele hetan risku ba dezastre naturais.

Diretór Servisu Munisípal Agua, Saneamentu no Ambiente -SMASA Sr.  Hermino da Costa Soares, ninia intervensaun subliña liu tan agradese ba WaterAid ho nia parseiru sira ne’ebé  ezesiste iha Munisípiu Liquiça desde inisíu tinan 2017 servisu makas iha asuntu BESI,  husu ba komunidade sira atu apoiu hodi hato’o informasaun ne’ebé detailus nune’e bele hetan fukun sira, ohin ita hamutuk iha ne’e hodi koalia kona-ba kartaun pontuasaun komunidade-KPK iha suku Gugleur, aldeia tolu mak sai prioridade  ba GMF (Small Grand) ho apoiu planu inisíu maibé presiza kriteria lubuk ida, nune’e husu komunidade sira atu partisipa ativu fó ideia no hodi hato’o kondisaun real ne’ebé mak iha, husu mós ba autoridade lokál sira nia papél importante iha suku hodi tau matan sasan hotu no partisipasaun tenke ativu.

SMASA rekursu umanus limitadu ho nune’e iha ona planu atu rekruta ba Fasilitador Postu Administrativu (FPA) atu servisu hamutuk ho komunidade sira ba iha bee rurál, SMASA tau matan  bee  rurál de’it, saneamentu konsentra iha urbana, nune’e mós tau matan ba ambiente liu-liu ba proteze bee matan no konserva bee matan sira, koalia kona-ba konservasaun no proteze bee matan, komunidade  sira dalaruma tesi ai maibé la hatene kuda tanba ai sira ne’e mak fornese hela bee, ai sira tesi hotu mak sei hamosu mudansa klima ho bai-loro naruk bee matan sira maran, presiza iha reflorestaun ba ai sira, postu Maubara bebeiros iha komuidade sira menus kuda ai-oan.

Patisipante iha enkontru ne’e mai husi reprezentante Aldeia Caicasa nain 5, reprezentante Aldeia Dair nain 6, Xefi Suku, Ofisial Polisia Suku, inklui komundiade sira iha Aldeia Rainaba ho parte interesada sira seluk. Partisipante iha diskusaun ne’e hamutuk 59, feto 15 no mane 44.


   

HAK

Author & Editor

Komentariu

0 comments:

Post a Comment