Liquiça 26 Janeiru 2024
Foto/ Diskusaun Kartaun Pontuasaun Komunidade (KPK)-Doc/HAK |
Vice Diretór Sr. Antonino de
Limas, iha ninia intervensaun subliña katak HAK nu’udar organizasaun ne’ebé
luta ba direitus umanus desde tempu okupasaun Indonézia tau matan no defende
direitu prizioneirus polítiku Timor-oan, ohin loron Timor-Leste hetan ona ninia
independénsia HAK kontinua luta ba direitus umanus ho ninia dimensaun ne’ebé
luan. Tuir konstituisaun RDTL atu hakonu direitu ekonómia sosiál no kultura
-EKOSOK liu-liu ba asuntu bee moos nu’udar dereitu báziku ba ema nia moris no Estadu
Timor-Leste asina ona konvensaun
internasionál ba direitu asesu bee moos nu’udar direitu umanus ho nune’e Estadu
iha orbigasaun atu proteze no hakonu direitu sidadaun sira nian, maibé sidadaun
sira mós iha dever obrigasaun no responsabilidade
ba fasilidade públiku sira ne’ebé Estadu hakonu ona .
Jestór Programa WaterAid Sr.Tome
Guterres iha ninia intervensaun, haktuir katak lori WaterAid ho parseiru HAK, FHTL
no GGFTL, hato’o agradese ba komunidade Suku Gugleur ne’ebé partisipa ona hodi
halo diskusasun hamutuk ba bee moos liu husi Kartaun Pontusaun Komunidade-KPK.
Prosesu ne’e la’o tanba sosiedade sivíl
hanesan liman ho ain Governu nian hodi hakonu no melhoramentu bee moos ba
komunidade iha nivél rurál .
Prosesu KPK ne’e hamutuk ho parseiru estratéjiku sira hodi haforsa servisu Munisípiu liu husi SMASA hodi dezenvolve planu estratéjia bee, saneamentu no ijiene (BESI) iha nivél munisípiu haree ba planu iha nivél Aldeia, Suku, Postu no Munisípiu. Asuntu BESI sai prioridade ba Estadu atu tau atensaun maka’as. Liu husi enkontru KPK ne’e hodi haforsa WaterAid ho ninia parseiru sira hodi bele dudu asuntu BESI iha nivél munisípiu no nasionál. Husu ba HAK atu bele kontinua toka nafatin, rekolha faktus mai husi komunidade hodi haforsa planeamentu sira nune’e hodi aprezenta ba nasionál tuir ezensia ne’ebé mai ho evidensia .
Administrador Postu Maubara, Sr.
Alcino Freitas L. da Cruz iha ninia intervensaun subliña husu ba komunidade sira
atu partisipa ativu, hanesan Autoridade Polítiku agredese ba WaterAid Timor-Leste
ho ninia parseiru sira ne’ebé implementa ona programa KPK iha suku Gugleur,
komitmentu autoridade nafatin servisu hamutuk ho parseiru sira hodi bele lori
rezultadu atinjementu ba komunidade nian liu-liu bee moos. Postu mós husu ba Lideransa Autoridade Lokál Xefi Suku
sira ne’ebé povu fó fiar ona presiza partisipa ativu tanba povu mak hili atu
sai servidor, se ita la ativu iha enkontru sira ne’e dezafiu.
Koalia kona-ba bee, saneamentu
no ijiene (BESI) importante tebes tanba bee liga ba ema nia moris, liuhusi diskusaun sira ne’e bele hetan deskobrimentu sira
no buka solusaun. Hanesan Administrador Postu sei orienta Xefi Suku, Xefi
Aldeia hodi halo levantamentu dadus kona-ba bee matan no sistema bee sira iha
Maubara inklui Suku Gugleur, hodi nune’e bele aliña ho planeamentu nivel Postu
nian. Postu Maubara iha komitmentu atu apoiu parseiru sira maibé presiza
hametin liña kordenasaun, ba oin postu nafatin apoiu programa WaterAid, HAK,
FHTL no GFFTL, tanba bee moos ne’e asuntu vital presiza ita hotu esforsu no
kontribui. Iha ambitu ne’e Administrador Postu mós halo distribuisaun bebeirus
Ai-Mahoni 100 ba komunidade sira iha
aldeia Rai-Naba, Gugleur no Cai-Cassa atu kuda hodi proteze rai labele hetan
risku ba dezastre naturais.
Diretór Servisu Munisípal Agua,
Saneamentu no Ambiente -SMASA Sr. Hermino
da Costa Soares, ninia intervensaun subliña liu tan agradese ba WaterAid ho nia
parseiru sira ne’ebé ezesiste iha
Munisípiu Liquiça desde inisíu tinan 2017 servisu makas iha asuntu BESI, husu ba komunidade sira atu apoiu hodi hato’o
informasaun ne’ebé detailus nune’e bele hetan fukun sira, ohin ita hamutuk iha
ne’e hodi koalia kona-ba kartaun pontuasaun komunidade-KPK iha suku Gugleur, aldeia
tolu mak sai prioridade ba GMF (Small
Grand) ho apoiu planu inisíu maibé presiza kriteria lubuk ida, nune’e husu
komunidade sira atu partisipa ativu fó ideia no hodi hato’o kondisaun real ne’ebé
mak iha, husu mós ba autoridade lokál sira nia papél importante iha suku hodi tau matan sasan
hotu no partisipasaun tenke ativu.
SMASA rekursu umanus limitadu ho
nune’e iha ona planu atu rekruta ba Fasilitador Postu Administrativu (FPA) atu
servisu hamutuk ho komunidade sira ba iha bee rurál, SMASA tau matan bee rurál de’it, saneamentu konsentra iha urbana, nune’e
mós tau matan ba ambiente liu-liu ba proteze bee matan no konserva bee matan
sira, koalia kona-ba konservasaun no proteze bee matan, komunidade sira dalaruma tesi ai maibé la hatene kuda
tanba ai sira ne’e mak fornese hela bee, ai sira tesi hotu mak sei hamosu
mudansa klima ho bai-loro naruk bee matan sira maran, presiza iha reflorestaun
ba ai sira, postu Maubara bebeiros iha komuidade sira menus kuda ai-oan.
Patisipante iha enkontru ne’e mai husi reprezentante Aldeia Caicasa nain 5, reprezentante Aldeia Dair nain 6, Xefi Suku, Ofisial Polisia Suku, inklui komundiade sira iha Aldeia Rainaba ho parte interesada sira seluk. Partisipante iha diskusaun ne’e hamutuk 59, feto 15 no mane 44.