Wednesday, February 25, 2026

Kompetisaun Diskursu Públiku ba Istória Segunda Guerra Mundiál

 

Iha ambitu Komemorasaun Loron Invazaun Militár Japonés mai Timor-Leste ba 𝐝𝐚𝐥𝐚-𝟖𝟒 (𝟐𝟎 𝐅𝐞𝐯𝐫𝐞𝐢𝐫𝐮 𝟏𝟗𝟒𝟐-𝟒𝟓-𝟐𝟎 𝐅𝐞𝐯𝐫𝐞𝐢𝐫𝐮 𝟐𝟎𝟐𝟔).

HAK organiza Kompetisaun Diskursu Públiku ho tema 𝐄𝐒𝐊𝐑𝐀𝐕𝐈𝐃𝐀𝐔𝐍 𝐒𝐄𝐊𝐒𝐔Á𝐋” 𝐇𝐨𝐝𝐢 𝐊𝐨𝐧𝐭𝐢𝐧𝐮𝐚 𝐋𝐮𝐭𝐚 𝐁𝐚 𝐋𝐢𝐚-𝐋𝐨𝐨𝐬 𝐧𝐨 𝐉𝐮𝐬𝐭𝐢𝐬𝐚, iha ambitu Komemorasaun Loron Invazaun Militár Japonés mai Timor-Leste ba 𝐝𝐚𝐥𝐚-𝟖𝟒 (𝟐𝟎 𝐅𝐞𝐯𝐫𝐞𝐢𝐫𝐮 𝟏𝟗𝟒𝟐-𝟒𝟓-𝟐𝟎 𝐅𝐞𝐯𝐫𝐞𝐢𝐫𝐮 𝟐𝟎𝟐𝟔).

Segunda Guerra Mundiál ka Funu Mundiál daruak, lori sofrementu ba nasaun barak inklui mós ba povu Timor-Leste. Iha momentu ne’ebá povu Timór koñesidu nu’udar Timór Português. Militar Japonés invade Timór Português iha 20 Fevreiru 1942 to’o Agustu 1945, lori sofrimentu bo’ot ba Timór-oan no liu-liu ba feto foinsa’e sira. Faktus krime kontra umanidade durante tempu okupasaun Militár Japaun nian iha Timór, rezulta feto foinsa’e sira forsadamente sai vítima. Ho lian Japaun nian hanaran Jugun Ianfu ka atan seksuál (eskravidaun seksuál). Tuir rezultadu peskiza HAK ho koligasaun Japonés sira ba Timor-Leste, dezde tinan 2005-2010. Iha vítima hamutuk nain 20.  Vitima sira ne’e mak iha korazen no aten brani hodi haktuir sai sira nia istória moruk no nakukun. Alende ne’e, Timór- oan koaze rihun atus neen liu (600.000) mak hetan serbisu obrigatoriamente ka ho lian Japaun nian (romusa) hodi fornese hahan ba tropáz Japonés sira durante tinan tolu ho balu nia laran. Husi vitima nain 20 ne’e, iha vitima nain 19 maka mate ona hela nain 1 mak sei moris. 

Normalmente kada tinan HAK ho nia parseiru estratejiku komemora loron invazaun Militar Japonés mai Timor-Leste (20 Fevreiru 1942-45) ho programa ekpozisaun, semináriu ba estudante, marsa populár no atividade sira seluk. Atu fanun publiku liu-liu estudante sira bele hatene istória luta libertasaun nian, la’os deit movimentu kontra kolonialismu Português no okupasaun illegal rejimi militár Soeharto nian, maibé mós invazaun militár Japaun nian iha II Guerra Mundiál, ne’ebé lori mós sofrimentu ba povu Timor-Leste.

Komemorasaun ba tinan ida ne’e, HAK hamutuk ho parseiru Estratejiku organiza eventu “Kompetisaun Diskursu Publiku”, iha loron 20 Febreiru 2026, iha salaun TVE Raikotu, Dili.  Konkorente husi kompetisaun diskursu ne’e reprezentante estudante husi Eskola lima, Eskola Sekundaria Católica Parokial São Pedro reprezenta husi (Realino F. L. Ds. L. da Cruz) eskola sekundaria Colegio São Miguel Arcanjo reprezenta husi (Elsa de Jesus Ximenes), eskola Sekundaria Católica Sagrado Coração De Jesus reprezenta husi (Hirenio T. de Jesus), Ensinu Sekundáriu Jerál An-Nur reprezenta husi (Helfiana  de J. Soares) no ensinu sekundáriu Jeral 12 Novembru reprezenta husi (Agustu Bareto).

Objetivu,

1)     Haklaken liu tan istória pasadu ba jerasaun foun sira, atu sira bele hatene  istória luta Timór nian, hodi la akontese hahalok ne’ebé hanesan iha futuru mai;

2)     Enkoraza estudante Sekundariu sira atu habelar liu tan istória pasadu Timor-Leste nian liu-liu istória Segunda Guerra Mundiál.

3)     Valoriza no dignifika sofrementu vítima Jugun-Ianfu.

4)     Hamosu konsiensia atu partisipa iha Luta ba Lia Loos no Justisa hodi hakotu korenti impunidade iha Timor-Leste no Mundu;

5)     Hafanun Públiku nia hanoin, liu-liu ba instituisaun Estadu sira atu la haluha kazu krime grave sira iha tempu pasadu.

 

Klasifikasaun valor finál:

Nu

Naran

Eskola

Valor Final (Média)

Klasifikasaun

1

Elsa de Jesus Ximenes

ESK -Colegio Sao Miguel Arcanjo

83

Primeiru lugar

2

Agustu Bareto

ES J- 12 Novembru

76

Segundu lugar

3

Hirenio T. de Jesus

ESK- Sacrojes

75

Terseiru lugar

4

Realino F. L. Ds. L. da Cruz

ESK -Sao Pedro

66

Kuartu lugar

5

Helfiana  de J. Soares

ESJ An-nur

60

Kintu lugar

Partisipa husi reprezentante Profesor/a no reprezentante estudante sira husi eskola lima (Eskola Sekundaria Católica Parokial São Pedro, eskola sekundaria Colegio São Miguel Arcanjo, eskola Católica Sagrado Coração De Jesus, Ensinu Sekundáriu Jerál An-Nur no ensinu sekundáriu Jeral 12 Novembru). Parseiru Organizasaun Naun-Governamental-ONG, reprezentante husi AJAR, Fokupers, Acbit,  Asosiasaun Vitima 1974-1999 no Rede PN BESI TL. Inklui Estudante Estajiaru husi Dili Instute Tecnology-DIT no Universidade Dili-UNDIL ne’ebé hala’o sira nia Estajiu iha HAK.

Programa ne’e Organiza husi HAK no apoiu husi: Koligasaun Japoñes Mai Timor-Leste.

Live kompletu bele asesu iha:

 


HAK

Author & Editor

Komentariu

0 comments:

Post a Comment