Wednesday, February 25, 2026

๐Š๐Ž๐Œ๐๐„๐“๐ˆ๐’๐€๐”๐ ๐ƒ๐ˆ๐’๐Š๐”๐‘๐’๐” ๐รš๐๐‹๐ˆ๐Š๐”

 

Iha ambitu Komemorasaun Loron Invazaun Militรกr Japonรฉs mai Timor-Leste ba ๐๐š๐ฅ๐š-๐Ÿ–๐Ÿ’ (๐Ÿ๐ŸŽ ๐…๐ž๐ฏ๐ซ๐ž๐ข๐ซ๐ฎ ๐Ÿ๐Ÿ—๐Ÿ’๐Ÿ-๐Ÿ’๐Ÿ“-๐Ÿ๐ŸŽ ๐…๐ž๐ฏ๐ซ๐ž๐ข๐ซ๐ฎ ๐Ÿ๐ŸŽ๐Ÿ๐Ÿ”).

HAK organiza Kompetisaun Diskursu Pรบbliku ho tema ๐„๐’๐Š๐‘๐€๐•๐ˆ๐ƒ๐€๐”๐ ๐’๐„๐Š๐’๐”ร๐‹๐‡๐จ๐๐ข ๐Š๐จ๐ง๐ญ๐ข๐ง๐ฎ๐š ๐‹๐ฎ๐ญ๐š ๐๐š ๐‹๐ข๐š-๐‹๐จ๐จ๐ฌ ๐ง๐จ ๐‰๐ฎ๐ฌ๐ญ๐ข๐ฌ๐š, iha ambitu Komemorasaun Loron Invazaun Militรกr Japonรฉs mai Timor-Leste ba ๐๐š๐ฅ๐š-๐Ÿ–๐Ÿ’ (๐Ÿ๐ŸŽ ๐…๐ž๐ฏ๐ซ๐ž๐ข๐ซ๐ฎ ๐Ÿ๐Ÿ—๐Ÿ’๐Ÿ-๐Ÿ’๐Ÿ“-๐Ÿ๐ŸŽ ๐…๐ž๐ฏ๐ซ๐ž๐ข๐ซ๐ฎ ๐Ÿ๐ŸŽ๐Ÿ๐Ÿ”).

Segunda Guerra Mundiรกl ka Funu Mundiรกl daruak, lori sofrementu ba nasaun barak inklui mรณs ba povu Timor-Leste. Iha momentu ne’ebรก povu Timรณr koรฑesidu nu’udar Timรณr Portuguรชs. Militar Japonรฉs invade Timรณr Portuguรชs iha 20 Fevreiru 1942 to’o Agustu 1945, lori sofrimentu bo’ot ba Timรณr-oan no liu-liu ba feto foinsae sira. Faktus krime kontra umanidade durante tempu okupasaun Militรกr Japaun nian iha Timรณr, rezulta feto foinsa’e sira forsadamente sai vรญtima. Ho lian Japaun nian hanaran Jugun Ianfu ka atan seksuรกl (eskravidaun seksuรกl). Tuir rezultadu peskiza HAK ho koligasaun Japonรฉs sira ba Timor-Leste, dezde tinan 2005-2010. Iha vรญtima hamutuk nain 20.  Vitima sira ne’e mak iha korazen no aten brani hodi haktuir sai sira nia istรณria moruk no nakukun. Alende ne’e, Timรณr- oan koaze rihun atus neen liu (600.000) mak hetan serbisu obrigatoriamente ka ho lian Japaun nian (romusa) hodi fornese hahan ba tropรกz Japonรฉs sira durante tinan tolu ho balu nia laran. Husi vitima nain 20 ne’e, iha vitima nain 19 maka mate ona hela nain 1 mak sei moris. 

Normalmente kada tinan HAK ho nia parseiru estratejiku komemora loron invazaun Militar Japonรฉs mai Timor-Leste (20 Fevreiru 1942-45) ho programa ekpozisaun, seminรกriu ba estudante, marsa populรกr no atividade sira seluk. Atu fanun publiku liu-liu estudante sira bele hatene istรณria luta libertasaun nian, la’os deit movimentu kontra kolonialismu Portuguรชs no okupasaun illegal rejimi militรกr Soeharto nian, maibรฉ mรณs invazaun militรกr Japaun nian iha II Guerra Mundiรกl, ne’ebรฉ lori mรณs sofrimentu ba povu Timor-Leste.

Komemorasaun ba tinan ida ne’e, HAK hamutuk ho parseiru Estratejiku organiza eventu “Kompetisaun Diskursu Publiku”, iha loron 20 Febreiru 2026, iha salaun TVE Raikotu, Dili.  Konkorente husi kompetisaun diskursu ne’e reprezentante estudante husi Eskola lima, Eskola Sekundaria Catรณlica Parokial Sรฃo Pedro reprezenta husi (Realino F. L. Ds. L. da Cruz) eskola sekundaria Colegio Sรฃo Miguel Arcanjo reprezenta husi (Elsa de Jesus Ximenes), eskola Sekundaria Catรณlica Sagrado Coraรงรฃo De Jesus reprezenta husi (Hirenio T. de Jesus), Ensinu Sekundรกriu Jerรกl An-Nur reprezenta husi (Helfiana  de J. Soares) no ensinu sekundรกriu Jeral 12 Novembru reprezenta husi (Agustu Bareto).

Objetivu,

1)     Haklaken liu tan istรณria pasadu ba jerasaun foun sira, atu sira bele hatene  istรณria luta Timรณr nian, hodi la akontese hahalok ne’ebรฉ hanesan iha futuru mai;

2)     Enkoraza estudante Sekundariu sira atu habelar liu tan istรณria pasadu Timor-Leste nian liu-liu istรณria Segunda Guerra Mundiรกl.

3)     Valoriza no dignifika sofrementu vรญtima Jugun-Ianfu.

4)     Hamosu konsiensia atu partisipa iha Luta ba Lia Loos no Justisa hodi hakotu korenti impunidade iha Timor-Leste no Mundu;

5)     Hafanun Pรบbliku nia hanoin, liu-liu ba instituisaun Estadu sira atu la haluha kazu krime grave sira iha tempu pasadu.

 

Klasifikasaun valor finรกl:

Nu

Naran

Eskola

Valor Final (Mรฉdia)

Klasifikasaun

1

Elsa de Jesus Ximenes

ESK -Colegio Sao Miguel Arcanjo

83

Primeiru lugar

2

Agustu Bareto

ES J- 12 Novembru

76

Segundu lugar

3

Hirenio T. de Jesus

ESK- Sacrojes

75

Terseiru lugar

4

Realino F. L. Ds. L. da Cruz

ESK -Sao Pedro

66

Kuartu lugar

5

Helfiana  de J. Soares

ESJ An-nur

60

Kintu lugar

Partisipa husi reprezentante Profesor/a no reprezentante estudante sira husi eskola lima (Eskola Sekundaria Catรณlica Parokial Sรฃo Pedro, eskola sekundaria Colegio Sรฃo Miguel Arcanjo, eskola Catรณlica Sagrado Coraรงรฃo De Jesus, Ensinu Sekundรกriu Jerรกl An-Nur no ensinu sekundรกriu Jeral 12 Novembru). Parseiru Organizasaun Naun-Governamental-ONG, reprezentante husi AJAR, Fokupers, Acbit,  Asosiasaun Vitima 1974-1999 no Rede PN BESI TL. Inklui Estudante Estajiaru husi Dili Instute Tecnology-DIT no Universidade Dili-UNDIL ne’ebรฉ hala’o sira nia Estajiu iha HAK.

Programa ne’e Organiza husi HAK no apoiu husi: Koligasaun Japoรฑes Mai Timor-Leste.

Live kompletu bele asesu iha:

 


HAK

Author & Editor

Komentariu

0 comments:

Post a Comment