![]() |
| Petisaun Husu Rekoñesimentu no Dignifikasaun ba Vítima Jugun Ianfu |
Tinan 80 Funu Mundiál Daruak Remata
Petisaun Husu
Rekoñesimentu no Dignifikasaun ba Vítima Jugun Ianfu Durante Tempu Okupasaun
Militár Japaun iha Timor-Leste
Sua Exelénsia
Primeiru-Ministru RDTL Señor Kay Rala Xanana Gusmão
Exelénsia,
Ba dahuluk hakarak
apresia no louva tebes relasaun diplomasia polítika konfiansa mutua entre
Estadu Timor-Leste no estadu Japaun ne’ebé hahú iha 2002 to’o agora.
Kooperasaun bilateral ne’ebé signifikante boot ba rai rua no konsistente
durante tinan 23 nia laran hodi rezulta ka destaka apoiu esensiál ho
gradualmente husi Japaun mai Timor-Leste.
Maski nune’e, ami
nota iha asuntu balun, Inan Feton sira hafahun ho fuan fitar ne’ebé uluk sofre
husi aktus militár Japaun iha tempu funu mundial daruak (1942-1945) to’o agora
sei kontinua halerik ho sira nia sentimentu no kous mesak todan pasadu iha nia
moris durante tinan naruk nia laran. Kuaje situasaun ne’ebé hanesan mós parte
família sira hasoru iha Sira-nia hela fatin.
Tuir Asosiasaun HAK
nia dadus deskobrementu, iha feto nain 20 ne’ebé mak konsege ho aten brani
haktuir sai Sira-nia istória nakukun ba hahalok imoral no brutalismu husi
tropas japones, iha Funu Mundial Daruak (1942-1945) no vítima sira agora iha
kondisaun mizeravel husi aspetu fíziku no psikolojiku tanba hetan sofrementu
oi-oin ne’ebé ekstremamente nakonu ho depresaun estraórdinariu nia laran.
Vitima nain 20 ne’e hela ida mak sei moris. Vitima Ines Magalhães husi
Postu Administrativu Atsabe, Munisípiu Ermera.
Dala barak ami husu ona governu Japaun atu husu diskulpa no fó reparasaun ba vítima sira, maibé to’o agora seidauk foti medidas ruma. Governu Japaun nafatin la akomoda kazu Timor-Leste husi eskema reparasaun ne’ebé nia hala’o ona ba nasaun sira seluk depois funu mundiál daruak ramata. Ba Timor-oan kanek ida ne’e nunka kura bainhira Governu Japaun seidauk fó rekoñesimentu katak ianfu ka atan seksuál ne’e militár japaun sira mak halo.
Iha Japaun,
Koligasaun Japones sira ba Timor-Leste hala’o dialogu ho Governu Japaun konaba
asuntu ida ne’e. Governu Japaun hateten katak relasaun bilateral entre
Timor-Leste no Japaun “hateke ba oin (future-oriented)“, no hateten katak sira
la bele halo buat ida tanba Governu Timor-Leste maka la foti asuntu ida ne’e
hanesan ajenda diplomatika bilateral.
Iha sirkunstansia
hanesan ne’e, desde tinan 2005 Asosiasaun HAK hamutuk ho Koligasaun Japaun
hala’o peskiza konaba eskravidaun seksuál militár Japaun, hala’o audiénsia
públika ho sobrevivente no sasin sira iha 2006 ho prezensa husi Amu Bispu
Alberto Ricardo da Silva no Amu Bispu Goro Matsuura, publika relatóriu finál
husi peskiza nian, Luta ba Lia Loos no Justisa, hala’o seminariu ba manorin
sira iha munisípiu tomak ho relatóriu ne’e, no komemora loron invazaun Japaun
dia 20 fevereiru tinan-tinan. Ami mós hala’o atividade oin-oin hodi apoia
sobrevivente sira nia moris, por izemplu, halo vizita regulár no hadia sira nia
uma. Kuandu vítima mate, ami fo apoiu ba nia funerál.
Exelénsia,
Agora tinan 80 liu
ona hosi Funu Mundiál Daruak remata, pontus rekomendasoes prinsipál ne’ebé ami
hakarak koloka ba Sua Exelénsia Primeiru-Ministru, hanesan tuir mai:
- Ba
Sua Exelénsia Primeiru-Ministru RDTL nu’udar Xefi Governu atu orienta
Ministériu Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun atu halo diplomasia ho
Japaun hodi nune’e governu Japaun bele koalia konaba kazu Ianfu nian iha
Timor-Leste. Governu Japaun bele husu “diskulpa formál” ba vítima atan
seksuál iha Timor-Leste, no mós fó kompensasaun no reparasaun ba vítima
antes vitima ne’ebé sei moris husik hela mundu ida ne’e.
- Ba
Sua Exelénsia Primeiru-Ministru nu’udar Xefi Governu orienta Ministériu
Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun, halo diplomasia ho Japaun atu halo
edukasaun ba publiku liu-liu ba jerasaun foun sira hatene istoria
eskravidaun seksual, ne’e nu’udar meius aprendijajen ida atu kazu hanesan
ne’e labele repete iha futuru mai.
- Ba
Sua Exelénsia Primeiru-Ministru nu’udar Xefi Governu hasoru ho
sobrevivente sira husi eskravidaun seksuál ne’ebé sei moris, rekoñese sira
nia sofrimentu, no hakohak sobrevivente sira hanesan simbulu umanitáriu.
- Ba
Sua Exelénsia Primeiru-Ministru nu’udar Xefi Governu atu orienta
Ministériu Edukasaun-Timor-Leste atu konsidera istória funu Mundiál daruak
nian bele integra iha Kuríkulum Nasionál.


